Poslujete li putem obrtničke djelatnosti, samostalne stručne djelatnosti ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva registriranog kao samostalna djelatnost vjerojatno znate da trebate plaćati i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. U ovom tekstu više o tome koje i kolike, te kada i na koji način.

Čim imate rješenje o upisu u obrtni registar sa upisanim početkom poslovanja, dužni ste se prijaviti na mirovinsko osiguranje, a i na zdravstveno osiguranje ukoliko želite imati dokaz o učinjenoj prijavi. Ako na šalter ZO ne odnesete svoju ispunjenu tiskanicu, oni će provesti prijavu jer će im HZMO proslijediti podatke, ali sami nećete imati dokaz. Iz tog razloga većini savjetujem da ipak odvoji vrijeme i za tu prijavu.

Na svoj ćete rješenju o upisu primijetiti da piše kako se isto dostavlja i HZMO-u, ali vi ste se ipak dužni prijaviti. Dapače, ne učinite li to možete biti prekršajno kažnjeni. Drugim riječima, plaćanje doprinosa i obračunavanje kamata u slučaju kašnjenja ne možete izbjeći ukoliko ne izvršite prijavu.

Ako ste registrirali obrt ili samostalnu djelatnost, a istovremeno ste zaposleni, tada ćete na HZMO predati samo dio tiskanica, a po prekidanju zaposlenja dužni ste promptno prijaviti tu činjenicu sa ostatkom tiskanica. Naravno, moguće je stalno obavljati obrt i biti zaposlen.

Obrt i OPG može zatražiti paušalno oporezivanje. To se čini u ispostavi porezne uprave u roku od 8 dana od početka poslovanja. Ovaj puta ne govorim o porezima, ali ih moram spomenuti jer činjenica paušalnog oporezivanja ima učinak i na visinu doprinosa koje ćete plaćati. O detaljima i uvjetima takvog oporezivanja pisano je više puta u ovoj rubrici, pa upućujem na prethodne tekstove putem dostupne tražilice.

Samostane stručne djelatnosti ne mogu biti paušalno oporezivane, već su uvijek dužne voditi poslovne knjige i utvrditi dohodak poslovne godine.

Oni koji jesu u sustavu paušalnog oporezivanja, plaćaju mjesečno ukupno doprinose 1.195,51 kn. Na početku poslovanja dobiju rješenje Porezne uprave o propisanim stopama, vrstama doprinosa i uplatnim računima, a svakog siječnja moraju sami saznati iznos osnovice, jer je to vrijeme kada se ona mijenja i propisuje. Doprinosi dospijevaju sa 15. danom u mjesecu za prethodni mjesec. Nakon toga poreznici obračunavaju kamatu. Gornji iznos vrijedi u 2016.-toj godini.

Oni koji nisu u sustavu paušalnog oporezivanja, osim što uvijek plaćaju veće iznose doprinosa, od ove godine imaju i novu obavezu da na svaki datum dospijeća doprinosa, dakle tog 15-tog datuma u mjesecu, podnose JOPPD obrazac u kojem zapravo putem šifriranih podataka zadužuju sami sebe za doprinose koje im je propisala država, koja je do sada sama vršila zaduženja, a na obveznicima je bila samo obaveza da ih plaćaju.

Do promjene je došlo iz razloga što je sada obveznicima omogućeno da si mijenjaju osnovicu, ali samo u jednom pravcu: naviše. I to isključivo u faktorima od 2 do 6. Drugim riječima, zbog onih 10-tak obveznika što će se odlučiti kladiti na uspješnost našeg mirovinskog sustava, preostale tisuće imaju novu obavezu i trošak.

U veljači je nemali broj obrtnika uplatio doprinose na krive uplatne račune, jer oni koji nemaju knjigovodstveni servis i sami se hvataju u koštac sa svojim poslovnim knjigama često nisu znali za promjenu. Provjerite da niste i vi među onima kojima stoji dug na novim uplatnim računima i obračunata je na njega kamata, dok novac stoji na drugima. Dakako, kamata na preplatu neće biti nikada obračunata, nego trebate i zahtjev podnijeti za njegovo preknjiženje!

Iznos za obrtnike, OPG, i samostalne djelatnosti sa srednjom stručnom spremom je mjesečno ukupno 1.943,35 kn, a za one sa potrebnom visokom stručnom spremom je 3.288,74 kn. Naravno, to je sa minimalnim, faktorom 1. Razradu po vrstama doprinosa dobit ćete od svojih knjigovođa, a oni će vjerojatno za vas raditi i šifriranja obrasca, te predaju putem sustava E-porezna.

I na kraju ono čega preveliki broj obrtnika i “samostalaca” koji su i zaposleni nije svjestan: po isteku poslovne godine i njih čeka plaćanje doprinosa, i to često u povelikim iznosima. Oni koji su u sustavu paušalnog oporezivanja plaćaju od 4.743 kn godišnje do 8.342,10 kn, što ovisi o poreznom razredu, tj. o visini dohotka koji se paušalno oporezuje.

Oni, međutim, koji vode poslovne knjige platit će 35% doprinose na iznos cjelokupnog utvrđenog dohotka u poslovnoj godini, i to sa dospijećem na dan predaje porezne prijave.

Kako je taj rok također novost ove godine, čujem da se nerijetko dižu krediti za podmirenje ovog nameta.

Oni su tijekom godine imali istu količinu prava iz zdravstvenog osiguranja kao i oni koji su zaposleni na nekoliko sati tjedno, a iznos mirovine će im biti možda za desetak kuna veći, ako ju uopće uspiju ostvariti. Loša računica, rekla bih! Da su na početku zatražili savjet, mogli su ostvariti poduzetništvo puno racionalnije.

Sretno!

Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge