U slučaju dolaska porezne (ili bilo koje druge) kontrole oni doznaju sve ono što ih zanima, ovisno o uloženom vremenu u traženje istog
Ovako direktno mi ovo pitanje zapravo rijetko postavljaju. Ipak, ja znam da sve kojima vodimo knjigovodstvo i koje savjetujem to jako zanima, pa im to jasno i glasno objasnim.
Na početku napomena da ću ovdje govoriti o uobičajenom tijeku poslovanja i izvještavanja. Svakome je jasno da u slučaju dolaska porezne (ili bilo koje druge) kontrole oni doznaju sve ono što ih zanima, ovisno o uloženom vremenu u traženje istog.
Dok je nema, doznaju iz izvještaja koje sam poduzetnik šalje i za koje je sam odgovoran. Za njihovu izradu može angažirati svog zaposlenika ili drugog poduzetnika u vidu računovodstvenog servisa. U potonjem slučaju servis odgovara za svoj obavljeni posao, ali za poslovanje opet odgovara sam poduzetnik. Jasno je da uzajamno povjerenje mora biti na zavidnoj razini.
Vaš knjigovođa neće slati pojedinačne dokumente u poreznu upravu, već će ih unijeti u poslovne knjige, iz kojih će generirati pojedina izvješća - koja će u propisanim rokovima slati nadležnim institucijama.
Koja će biti učestalost tih izvješća, ovisi o statusu samog poduzetništva. O poslovanju onih koji nemaju zaposlenih ili honorarno angažiranih, ne posluju s inozemstvom i nisu u sustavu PDV-a saznaju tek po isteku godine, jer se ni jedno izvješće u tom slučaju ne treba podnositi tijekom godine. Ipak, poduzetnik je dužan svoje knjige voditi ažurno, što znači da nije uputno ispunjavati ih tek po isteku godine. Uostalom, onaj tko tako čini vjerojatno je savršeno siguran u svoje znanje i nema potrebu da ga netko prati sa savjetima! Oni, naime, mogu uvelike utjecati na iznos poreza.
Oni koji imaju zaposlenih osoba, na dan isplate plaća izvještavaju o tom dijelu svojeg poslovanja, a ako ih ne isplate, izvještavaju o onome što su obračunali.
Isto je i s izvještavanjem o isplaćenim honorarima, uz napomenu da se o ugovoreni takvi poslovi ne bilježe sve dok nema isplate.
Oni koji posluju s inozemstvom, a nisu u sustavu PDV-a, izvještavat će ovisno radi li se o poslovanju s dobrima ili s uslugama, ali u principu u mjesecu kad je bio takav poslovni događaj. Ranije je ovdje opisan niz slučajeva ove tematike, pa ću ovdje samo spomenuti da se o svakoj nabavi ili isporuci usluga redovno izvještava, a da o nabavi dobara onaj koji nije u sustavu PDV-a niti u VIES bazi ne izvještava.
Oni koji samo imaju PDV identifikacijski broj (u VIES bazi su) izvještavaju samo kada se imali stjecanja, a u mjesecima kad nisu - nemaju obvezu slati “prazno” izvješće.
Sasvim prirodno, oni koji su u sustavu PDV-a imaju i najčešće obaveze izvještavanja: po isteku svakog kvartala, ako su takvi obveznici ili svakog mjeseca, što je obveza svih s isporukama većim od 800.000 kn.
Što se iz tih izvještaja vidi? To biste svakako trebali znati prije nego ih potpisujete. Naime, knjigovođa ih predaje u vaše ime i nije dobro ako ih prije predaje ne vidite.
U izvještajima je zbirni prikaz poslovnih transakcija, bez navođenja naziva onih s kojima ste poslovali, osim u poslovima s EU poduzetnicima, gdje su navedeni njihovi porezni brojevi, jednako kao što je i vaš broj naveden na izvješću koje oni predaju u svojoj državi.
Oni koji kod graditeljskih usluga u unutar države prenose poreznu obvezu, kvartalno izvještavaju kojim su poreznim brojevima obvezu prenijeli.
Paušalno oporezovani obrtnici izvještavaju o svojim isporukama usluga poduzetnicima u inozemstvo, a kada je riječ o EU poduzetnicima navode i njihove porezne brojeve. Za sve usluge stečene iz inozemstva izvještavaju i plaćaju hrvatski PDV.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
