Na ovo jednostavno pitanje nije baš lako dati jednostavan odgovor.
Prije otvaranja obrta ili poduzeća obično me pitaju kako će novac unijeti u poduzetništvo, pa ih upućujem kako dati pozajmice. Obrtnicima je izrazito važno na ispravan način uplatiti pozajmicu na žiro račun obrta, jer porezna uprava dobiva podatak o ukupnom potražnom prometu žiro računa i uz poreznu prijavu se mora moći nedvojbeno dokazati da određena uplata nije poslovni primitak. Pojmove “polog” i “utržak” svakako u ovom slučaju izbjegavajte, ma koliko vas bankovni službenici budu na njih nagovarali.
Obrtnik ugovor o pozajmici sastavlja samo u slučajevima kada pozajmicu prima od neke druge osobe.
Poduzeće kod primanja pozajmica ima dvije mogućnosti: da istu primi u blagajnu, pa ju samo položi na svoj račun ili da ju primi izravno na žiro račun. U oba slučaja mora postojati potpisan ugovor o pozajmici između poduzeća i fizičke ili pravne osobe koja pozajmicu daje.
Na primljene pozajmice nije nužno obračunavati kamatu ni obrtima ni poduzećima. Međutim, ako je kamata ugovorena, tada ju se fizičkoj osobi isplaćuje uz istovremeno plaćanje poreza na dohodak od imovine po stopi od 12%, te uz podnošenje JOPPD obrasca na dan isplate kamate.
Obrtnik u svakom slučaju slobodno raspolaže sa svojim sredstvima, pa tako i pozajmicu slobodno vraća kad može i želi. Poduzeću je primljena pozajmica obveza, i kao takva je prikazana u bilanci, u okviru pasive. K tome, ako je primljena od porezno povezane osobe, trebat će ju iskazati u posebnom izvještaju koji je uveden prvi puta za ovu (2016tu godinu) ako ovo komplicirano izvješće ne bude ukinuto.
Poduzeće će vraćati pozajmicu u skladu sa svojom likvidnošću, prema odluci uprave, sa žiro računa ili iz blagajne.
Dakle, ono što ste u nekom ranijem vremenu iz svojih privatnih sredstava dali na raspolaganje svome poduzetništvu, lako ćete vratiti.
Ono što uspješnije poduzetnike češće zanima je kako sredstva svog poduzetništva koristiti za privatne potrebe. Naravno, odgovor je u ovom slučaju malo teži!
Obrtnik će opet bez problema podignuti novac s računa, ili kupiti izravno službenom karticom ono što mu treba. Knjigovođa će jednostavno preskočiti knjižiti takve isplate ili plaćanja, jer uz njih nema vjerodostojnog računa za poslovni izdatak. Porez će obrtnik morati platiti u roku dospijeća nevezano uz stanje sredstava na svojem računu i možebitno loše planiranje svojih financija.
U poduzeću, osobe koje su ovlaštene raspolagati novcem sa žiro računa, također mogu nesmetano iz banke podignuti novac ili ga uplatnicom preusmjeriti na neki drugi račun. Naravno da bankovni službenici nemaju ingerencije da propituju razloge. Međutim, u poslovnim knjigama mora biti ispravno proknjiženo to što je učinjeno. Knjigovođe su zaduženi da stvarne događaje koje će iščitati iz isplatnice ili izvoda sa žiro računa razvrstavaju po pozicijama u bilanci.
Ako sami niste točno naveli na što se isplata odnosi, vjerojatno će prvo pogledati je li poduzeće dužno osobi kojoj je isplata izvršena. To može biti dugovanje za neke prethodno gotovinski plaćene račune, ili dugovanje za primljene pozajmice. Takve se pozicije bezbolno zatvaraju.
Ako se nameće zaključak da je podignuta akontacija za neko službeno putovanje ili za neki budući trošak, tada moraju pratiti realizaciju tog putovanja ili troška u neposrednoj budućnosti, a uz takvu bi isplatu svakako morala postojati neka odluka odgovorne osobe poduzeća.
Ako se pokaže da nije došlo do realizacije, tada ubrzo postaje sasvim jasno da se nije radilo o akontaciji, nego o podignutoj pozajmici.
Plaće se mogu isplaćivati samo zaposlenim osobama, a ne i osnivačima koji nisu zaposleni. Uz svaku isplatu plaće obračunavaju se doprinosi i porezi i isti dan izvještava porezna uprava.
Neoporezive isplate moguće su samo u ograničenom broju strogo opisanih slučajeva, i to opet samo zaposlenicima. To su dnevnice, terenski dodaci, prigodne nagrade i slično, o čemu uvijek postoji odluka odgovorne osobe i to nakon zadovoljenih uvjeta koji su strogo propisani. Poreznike se o njima izvještava u prvom dijelu mjeseca koji slijedi isplati.
Dobit se može isplaćivati samo ako to dopušta trenutno poslovanje, tj. ako se isplatom ne bi ugrozila trenutna likvidnost, čak i kad se isplaćuje ranije utvrđena dobit. U ovo doba godine vjerojatno potpisujete završne račune, pa ne smetnite s uma da se dobit smatra utvrđenom tek kada je na Poreznu upravu predana prijava poreza na dobit. Stoga je nužno uskladiti radnje sa svojim knjigovođom.
Ako se radi o isplati akontacije još neutvrđene dobiti, potrebno je prije isplate utvrditi kolika je raspoloživa dobit u tom trenutku, a to se radi izradom računa dobiti i gubitka prema raspoloživim podacima.
U oba slučaja isplati utvrđene dobiti ili akontacije dobiti istovremeno je potrebno platiti 12% poreza na dohodak od isplaćene dobiti i izvijestiti poreznike.
Ako ste prije prijave poreza isplaćivali akontacije, trebate izračunati jesu li one bile veće od onoga što je na kraju utvrđeno. Do dana predaje prijave poreza, potrebno je vratiti previše podignutu dobit, ili na isti dan obračunati porez na dohodak od kapitala po stopi od 40%.
Onih prethodnih 12% što ste plaćali prilikom isplate akontacija ni s čime se ne prebija i zauvijek ostaje u državnom proračunu.
Stoga je razumna odluka tijekom godine podizati pozajmice, pa ih prebiti s utvrđenim dobitkom i tek tada platiti 12% poreza.
Ne propustite sastavljati ugovore i za te pozajmice, ali što je još važnije, ne propustite obračunavati kamate na dane pozajmice, jer to je prihod koji pripada poduzeću za ustupljenu imovinu. Ne učinite li to, teško će vam sjesti kazna i porez na izuzimanje koji će vam poreznici razrezati! Minimalnu kamatnu stopu za takve slučajeve i cijeli postupak znaju vaši knjigovođe.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
