Preminuo mi je otac. Naslijedio sam samo 2.400 kuna mirovine. Prije par dana ostao sam u šoku jer blokirani su mi računi. Otišao sam na FINA-u i dobio rješenje od suda da je otac ostao dužan Croatia osiguranju nekih 3.000 kuna, a dug se popeo na 12.000 kuna. Mama i brat su mi ustupili svoj dio nasljedstva. Napisao sam u žalbi da sam platio troškove sprovoda koji iznose oko 12.000 kuna, a naslijedio sam samo 2.400 kuna i svaki mjesec mi uzimaju 1/3 plaće. Što da radim? Plaća mi iznosi oko 5.000 kuna, imam kredit i sada još blokada.

 

Sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju, nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja do visine vrijednosti nasljeđene imovine, a za te dugove odgovara se i vlastitom, a ne samo nasljeđenom imovinom. Vrijednost nasljeđene imovine utvrđuje se prema njezinoj vrijednosti u vrijeme prelaska na nasljednike. Za dugove ostavitelja odgovaraju tako svi nasljednici u skladu s vrijednošću nasljeđenog dijela imovine iza ostavitelja. Oni nasljednici koji su se odrekli svog nasljednog dijela slijedom odricanja ne odgovaraju za dugove ostavitelja, no oni nasljednici koji su se prihvatili nasljedstva pa ga ustupili odgovaraju za dugove ostavitelja do visine vrijednosti nasljedstva s kojim su raspolagali, koji su ustupili.

Obzirom na situaciju koju opisujete jedino što Vam preostaje je izjaviti žalbu na doneseno rješenje o ovrsi, što ste već i poduzeli. Ovisno o žalbenim razlozima koje ste istaknuli, odluku po žalbi će ili donijeti sam prvostupanjski odnosno viši sud ili ćete biti upućeni u parnični postupak u kojem ćete dokazivati navode iz žalbe i tražiti da se ovrha proglasi nedopuštenom. Po rješenju žalbe ili parnice u Vašu korist imat ćete pravo na povrat sredstava koja su neosnovano naplaćena.

U tijeku ovršnog postupka možete podnijeti i zahtjev za odgodom ovrhe do donošenja odluke po žalbi ili do okončanja parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako učinite vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpili nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učinite vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ukoliko se ispuni barem jedan od sljedećih uvjeta: ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. Ovršnog zakona, ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak (članak 65. OZ-a).