02.07.2019.

Kako poslovati samo sezonski?

Piše: Zorana Mavričić-Korošec
Makora d.o.o.
www.makora.hr

U obrtništvu postoji posebna kategorija koja se zove sezonski obrt i kao takva je regulirana posebnim pravilnikom

 

Krajem lipnja/početkom srpnja se još možemo nadati kako će ljetni mjeseci donijeti dobru turističku sezonu koja će poduzetništvu diljem ove države donijeti dovoljno prihoda. Još više se trebamo nadati da nedostatak radne snage neće napraviti nepopravljiv trag na našem turističkom rejtingu.

Ipak želim naglasiti da se sezonskim poslovanjem ne smatra nužno ljetno doba, već da poduzetnik sam može odrediti koje razdoblje je njemu sezona.

U obrtništvu postoji posebna kategorija koja se zove sezonski obrt i kao takva je regulirana posebnim pravilnikom. Samo djelatnosti koje su tamo pobrojane mogu se obavljati kao sezonski obrt.

U čemu je glavna odrednica? Sezonski obrt postoji cijelu godinu, a posluje najviše šest mjeseci u godini. Izvan tog perioda obrtnik ne mora plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali ako želi staž osiguranja dostupno mu je produženo osiguranje, koje po želji može zatražiti od mirovinskog Zavoda. Zdravstveno će, pak, imati ukoliko se na vrijeme javi u njihovu ispostavu.

Prijavu i odjavu sa HZMO i HZZO osiguranja potrebno je podnositi na početku i na kraju svake sezone, kako je ona navedena u rješenju Ureda za gospodarstvo.

Treba li spominjati da izvan sezone ne smije biti isporuka u obrtu?

Oni obrtnici koji bi obavljali poslovanje samo tijekom sezone, a ne nalaze svoju djelatnost u popisu Pravilnika, imaju opciju da otvaraju i zatvaraju obrt onoliko puta koliko će se izmjenjivati razdoblje kada rade i ne rade.

Naravno, ni oni neće plaćati doprinose dok je obrt zatvoren, a produženo osiguranje nije im nedostupno.

S obzirom na potrebe prijava i odjava u oba slučaja, u čemu je zapravo bitna razlika?

Razlika je u činjenici da sezonski obrt postoji i izvan sezone, pa mu je kao takvom omogućeno da u nekim prilikama istupa na tržištu. Prvo što mi pada na pamet je konkuriranje na natječajima, primjerice za dobivanje prodajne pozicije, štanda, koncesije na nekoj javnoj površini i slično. Takvi se natječaji nerijetko provode još tijekom zime, i obrt koji ne postoji ne može aplicirati. Točnije rečeno, ne može aplicirati fizička osoba koja nema registriranu poslovnu djelatnost, jer obrt nije nikada odvojen od osobe obrtnika.

Razlika postaje značajna i u slučaju postojanja nenaplaćenih računa, koji u slučaju zatvaranja postaju primici, jednako kao i imovina.

Međutim, moj je dojam da najčešće sezonska poslovanja i nastaju u slučajevima kada se uočava prilika za dobrom zaradom u kratkom vremenu i to obično gotovinskim naplatama.

U slučaju potrebe za prijavu na natječaj, postoji mogućnost za registriranje obrta bez početka rada neposredno prije predaje natječajne dokumentacije, a upis početka rada prije same sezone, koji je pojam u ovom slučaju samo faktički, a ne pravni jer se neće navoditi u rješenju sezonsko poslovanje.

Članarinu obrtničkoj Komori obrtnik plaća za sav period u kojem je obrt upisan u registru, bez obzira je li sezonski, bez početka ili sa početkom rada. Izuzeće je samo za prvu godinu prve registracije.

Poduzeća svih vrsta (dakle i j.d.o.o) ne mogu formalno-pravno poslovanje registrirati kao sezonsko. Ona postoje od upisa u registar, sve do brisanja iz registra. Tijekom svog poslovanja mogu imati razdoblja sa više ili manje aktivnosti, ili čak bez aktivnosti. Međutim, za cijeli period se smatra da poduzeće postoji i dužno je voditi poslovne knjige i predavati izvješća ovisno o svom poreznom statusu.

Naravno, cijelo vrijeme poduzeće mora imati imenovanog direktora, na kojega se primjenjuju propisi o doprinosima i oni ne ovise o poslovnoj (ne)aktivnosti.

Sretno!


Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici:Makora knjigovodstvo i poslovne usluge

Podijeli