Registrirate li obrt, smatrat ćete se također odmah zaposlenima, iako ne smijete propustiti predaju prijave na HZMO
Prema odredbama u našim propisima, poduzetnici su zapravo vrlo često primorani biti i samozaposleni, što drugim riječima znači da moraju plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje prema iznosima koje su propisani i bez obzira na njihov poslovni rezultat.
Za one koji tek planiraju pokretanje poduzetništva, evo konkretnih podataka kako bi znali koliko svaki mjesec moraju zaraditi, jer će im iznosi biti ovršni, ako ih na vrijeme ne plate.
Idemo redom, od najjednostavnijih oblika registracije.
Napominjem da se kod nas svi dolje navedeni oblici smatraju poduzetništvom, iako se zapravo u mnogim slučajevima radi o malo bolje uhodanom hobiju ili čistoj želji da se zaradi od vlastitih ruku ili uma djela.
Domaća radinost ili sporedno zanimanje
Registrirate li ove oblike, a pri tome niste nigdje zaposleni - dužni ste se prijaviti na HZMO (koji će ju proslijediti i na HZZO) i plaćati doprinose u iznosima istim kao i obrtnici, danas je to 1.939,24 kn. Razlika između ovih oblika registriranja i obrta je samo u dopuštenom iznosu isporuka, tj. ovima je dopušteno isporučiti samo do iznosa od 10 prosječnih plaća, a to je u 2018. godini iznos nešto više od 70.000 kn isporuka.
Drugim riječima, ovakvim oblicima registriranja smatrat ćete se zaposlenim, a ako ih registrirate u vrijeme dok ste negdje drugdje zaposleni, doprinose ćete platiti ovisno o visini utvrđenog dohotka u poslovnim knjigama, ukupno 17,5% na iznos dohotka.
Ako su nositelji zatražili paušalno oporezivanje, situacija je drugačija i bit će opisana u posebnom odjeljku o paušalno oporezovanima (naredni tjedan).
Obrt
Registrirate li obrt, smatrat ćete se također odmah zaposlenima, iako ne smijete propustiti predaju prijave na HZMO. Iznos mjesečnih doprinosa je gore naveden (1.939,24 kn mjesečno) i na njegovu visinu ne možete utjecati, ali ste dužni svaki mjesec podnositi JOPPD obrazac kojim ćete se za njih zadužiti.
Ako ste obrtnik koji je negdje drugdje i zaposlen (stručan naziv za taj slučaj je: druga djelatnost), plaćat ćete po isteku godine doprinose također u vrijednosti 17,5% svojeg dohotka. Ne zaboravite računati na ovaj - često značajan - iznos, koji dospijeva sa danom predaje porezne prijave.
Navedeno se odnosi na obrtnike koji vode poslovne knjige radi utvrđivanja stvarnog iznosa svog dohotka, kao razlike između primitaka i izdataka.
Početnici i svi ostali koji isporučuju manje od 300.000 kn mogu zatražiti u roku 8 dana od otvaranja, ili na početku godine, primjenu paušalnog oporezivanja.
U tom slučaju cijela je računica drugačija, o čemu će biti više riječi u sljedećem broju.
Moja je preporuka da se prvo informirate o svim okolnostima plaćanja poreza i doprinosa, pa tek nakon toga donesete odluku o obliku registracije i oporezivanja.
Kako rekoh, sve ćete to vi platiti, čak i ako ste odluku donijeli temeljem nečijih objava na forumima.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
