Ako bi moja baka meni darovala kuću koju su sagradili ona i njezin pokojni suprug, jesam li obavezna isplatiti njene živuće potomke, točnije njezinu kćer – moju majku i sina – mog ujaka?
Ujak uopće ne brine za svoju majku niti ima s njom kontakt te ja ne vidim zašto bih uopće njega morala isplaćivati. On već ima nekretnine, kuću i stan. Moram li plaćati porez na nekretninu ako ju baka meni daruje? Postoji li neki način da se porez ne mora plaćati?
Moj suprug i ja bismo se brinuli o baki točnije pomagali ju.
Prema opisanoj situaciji, s bakom planirate zaključenje pravnog posla kojim bi na vas prenijela svoju nekretninu, a za uzvrat biste se suprug i vi brinuli o njoj. U takvoj situaciji preporučio bih zaključenje Ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, a ne darovanje, jer ovo što opisujete nije besplatan pravni posao u kojem vi od bake dobijate nešto (nekretninu), a za uzvrat ne dajete ništa. Vi planirate pružiti skrb, što predstavlja jedan oblik plaćanja nekretnine koja će vam biti prenesena u vlasništvo, pa je bolje zaključiti jedan od predloženih naplatnih pravnih poslova.
Ni u slučaju darovanja ni u slučaju drugih predloženih pravnih poslova ne plaća se porez na promet nekretnina, sve sukladno članku 13. i 15. Zakona o porezu na promet nekretnina.
Za slučaj da s bakom zaključite ugovor o darovanju, može se postaviti pitanje povrede nužnog dijela nasljedstva na koje imaju pravo njezini zakonski nasljednici, sin i kćer. Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad, njihovi potomci te njegov bračni drug. Ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali predci nužni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. Nužni dio potomaka iznosi jednu polovicu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Dakle, vaša majka i ujak bi imali pravo svatko na 1/4 ostavine.
Vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela utvrđuje se na sljedeći način:
- Potrebno je popisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, računajući sve ono čime je raspolagao oporukom, kao i sve njegove tražbine, pa i one koje ima prema nekom nasljedniku, osim tražbina koje su očito nenaplative.
- Od utvrđene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u času smrti odbija se iznos ostaviteljevih dugova, iznos troškova popisa i procjene ostavine i troškova pokopa ostavitelja.
- Tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja, pa i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.
- Tome se pribraja i vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini svog života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova.
Nužni dio je povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnog dijela. Ako nužni dio ne bi bio podmiren, vraćaju se darovi počevši od posljednjeg koji je darovan prije oporučiteljeve smrti i obratnim redom kojim su učinjeni (darovi učinjeni istodobno vraćaju se razmjerno). Umanjenje raspolaganja oporukom i povrat dara kojim je povrijeđen nužni dio mogu zahtijevati samo nužni nasljednici u roku od tri godine od proglašenja oporuke, a povrat dara u roku tri godine od ostaviteljeve smrti, odnosno od dana pravomoćnosti rješenja o proglašenju ostavitelja umrlim, odnosno o utvrđenju njegove smrti.
Važno je naglasiti da ostavitelj može povrijediti nužni dio nasljednika isključivo besplatnim pravnim poslovima, naplatni pravni poslovi kao što su ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju ne mogu se pobijati radi povrede nužnog dijela nasljedstva.
