29.10.2019.

Neto, bruto i trošak plaće

Piše: Zorana Mavričić-Korošec
Makora d.o.o.
www.makora.hr

Razmislite dobro što se događa sa svakih 45-88 lipa koje su u proračunu završile istovremeno sa svakom kunom neto plaće i stavite to u odnos sa uvjetima u kojima svi skupa živimo

 

Svaki poduzetnik koji zapošljava samog sebe ili neku drugu osobu, mora dobro poznavati značenje i vrijednosti pojmova povezanih sa obračunima plaća. Naravno, ne zato da bi sam izrađivao platne liste svojim zaposlenicima, jer je pretpostavka da je dovoljno svjestan kompleksnosti zadatka i da je za taj dio angažirao knjigovođu. Pojmove treba znati da bi bio sposoban voditi proces zapošljavanja i ugovaranja radnih uvjeta sa svojim zaposlenicima.

Današnja prevladavajuća stvarnost je da su obje strane radno-pravnog odnosa sklone pažnju pridavati iznosu neto plaće.

Što se tiče zaposlenika, na prvi pogled čini se logičnim da ga zanima samo iznos novca s kojim može raspolagati. Da stanje sa fondovima nije kakvo jeste, zanimalo bi ga i za koliko se povećalo stanje njegovog uloga u mirovinske fondove.

Poslodavci, mali poduzetnici, često pažnju zaposlenika namjerno skreću ka neto iznosu, ili točnije iznosu koji oni dobivaju na račun. To je iznos koji osim neto plaće sadržava često i naknadu prijevoznih troškova. Dodatno, mnogi poslodavci godišnje neoporezive svote primitaka dijele u mjesečne iznose upravo da bi povećali taj ukupni iznos koji zaposlenicima pristiže na račun. Nema ih mali broj koji tome dodaju i terenske dodatke i isplate putnih troškova.

Stanoviti broj zaposlenika iz privatnog sektora i dalje ne dobiva platne liste, iako je odavno propisano poslodavcima da moraju imati dokaz da je radnik platnu listu primio.

Ovakvo ponašanje dovelo je do stanja u kojem velik broj osoba nije svjestan stvarnog troška plaća i značajnih iznosa novca koje poslodavci moraju osigurati uz plaće da bi ih proslijedili u državni proračun, a od kojih ni jedna strana ne ostvaruje stvarne koristi.

U procesu kupnje bilo kakvog dobra u trgovini, svi ćemo vagati plaćeno i dobiveno. Novac izdvojen u proračun ne pratimo i ne očekujemo gotovo ništa zauzvrat. Nedostatak naše pažnje iskorištavaju oni kojima je fokus upravo i jedino na tom novcu.

Ugovorom o radu potrebno je ugovoriti bruto plaću, a ne neto plaću.

Bruto plaća je plaća prije poreza uvećana za doprinose za mirovinsko osiguranje. Naime, sredstva izdvojena za prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja smatraju se plaćom zaposlenika, jer u teoriji predstavljaju njegovo izdvajanje za mirovinu.

Primijetili ste da pojam ‘bruto plaća’ ne uključuje doprinos za zdravstveno osiguranje. Ovaj doprinos na plaću zakonski je obveza poslodavca i nije dio plaće zaposlenika. Naravno, da bi stvar bila ‘logičnija’ poslodavac ne smije obračunati ni isplatiti plaću, ako ovaj doprinos nije obračunao i prikazao na platnoj listi.

Postoji i porez na dohodak od nesamostalnog rada i prirez porezu, koji zaposlenik plaća iz svoje plaće, a koji ovisi o nekoliko njegovih osobnih okolnosti. I njega poslodavac mora obračunati, ustegnuti i poslati na odgovarajući račun zajedno s neto plaćom.

Iz svega zaključujete da je pojam bruto plaće iznos koji je manji od onog iznosa kojeg poslodavac mora izdvojiti da bi isplatio stanoviti iznos neto plaće. Taj se pojam kod nas često naziva ‘bruto 2’, valjda da bi se stvarnost dodatno zamutila. Ja ga u svojoj komunikaciji jasno nazivam troškom plaće, da bi svatko razumio njegovo stvarno značenje: to je sveukupni iznos koji poslodavac mora imati da bi isplatio plaću i koji uključuje iznos koji će zaposlenik dobiti na račun i sve što će dobiti državni proračun (u ime jedne i druge strane).

Uvjerena sam da bi češće korištenje ovog pojma bitno utjecalo na izlaznost na izbore kod svih sudionika radno-pravnih odnosa. Sve što je nestalo sa računa poslodavca, a nije završilo na računu zaposlenika - iznos je s kojim netko vrlo neuspješno raspolaže, a što ne bi imao na raspolaganju da tog konkretnog radnopravnog odnosa nije bilo i da poslodavac i zaposlenik nisu stvorili novu vrijednost.

Na Internetu je dostupno nekoliko kalkulatora plaće, pa vas pozivam da ih koristite. Razmislite dobro što se događa sa svakih 45-88 lipa koje su u proračunu završile istovremeno sa svakom kunom neto plaće i stavite to u odnos sa uvjetima u kojima svi skupa živimo.

Doista preostaje svima nam samo poželjeti:

Sretno! Samo puka sreća može nam pomoći!


Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge

Podijeli