S početkom ove godine poduzetnicima se otvorila mogućnost zapošljavanja umirovljenika, a umirovljenicima, s druge strane, omogućeno je da rade u nepunom radnom vremenu do najviše 20 sati tjedno.
Podsjetimo, do kraja 2013. godine zapošljavanje umirovljenika imalo je za posljedicu da se ovome obustavlja isplata mirovine. Sada će zaposleni umirovljenik nastaviti i dalje primati mirovinu.
Ipak, postoje značajna ograničenja, i nemojte se veseliti prije nego tekst pročitate do kraja!
Prvi je propisani uvjet da je umirovljenik ostvario pravo na starosnu mirovinu isključivo samo po Zakonu o mirovinskom osiguranju, a ne i po posebnim propisima. Svaki će umirovljenik to lako saznati uvidom u rješenje koje je primio od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kada je ostvario pravo na mirovinu.
Starosnu mirovinu ostvaruje muškarac sa najmanje 15 godina mirovinskog staža i 60 godina života. Za žene se, međutim, od 2011. godine postupno povećava dobna granica za starosnu mirovinu, a najmanji mirovinski staž je 15 godina.
U 2013. godini žena je mogla ići u starosnu mirovinu sa 15 godina mirovinskog staža i 60 godina i 9 mjeseci života. Ove godine, treba imati 61 navršenu godinu života.
Muškarcima će se dobna granica početi povećavati od 2031. godine, svake godine za po tri mjeseca, sve do 2037. godine.
Ako u vašem poduzeću ili obrtu imate djelatnika koji će ostvariti pravo na starosnu mirovinu tijekom ove ili narednih godina, možete s njime izmijeniti ugovor o radu, on ili ona mogu nastaviti raditi kod vas do najviše polovine radnog vremena, a mirovinu će im isplaćivati HZMO. Takav umirovljenik (od 2014.) može, naime, ovu mogućnost iskorisititi samo nastavkom rada kod vas (drugim riječima, kod onog poslodavca kod kojeg je radio u trenutku umirovljenja).
Ako tražite takvog djelatnika na tržištu rada, dodatno provjerite da je on ili ona ostvario pravo na mirovinu (starosnu) do 31.12.2013., jer samo takav umirovljenik može raditi kod svih poslodavaca.
Porezno, za umirovljenika nećete posjedovati original PK kartice, pa će vaš knjigovođa morati na cijelu njegovu plaću obračunavati porez i prirez. Osobni odbitak se, dakle, ne može priznavati.
S druge strane umirovljenik koji radi i prima mirovinu dužan je po isteku godine podnositi poreznu prijavu.
Ako kanite biti poduzetnik i umirovljenik ste, tada vas pozivam da pretražite ranije tekstove u ovoj rubrici, jer sam pred dosta vremena pisala o tome kakve su posljedice za umirovljenika koji je osnivač poduzeća, njegov direktor ili prokurista.
Ne brzajte nikada sa važnim odlukama i ne štedite se savjetovati sa stručnim ljudima.