Nije se jednom dogodilo da je neki poduzetnik ostavio pretporez (PDV), a za tri godine ustanovio da je njegovo potraživanje otišlo u zastaru, dok mu je na drugom računu (primjerice za porez na dobit, doprinose ili neku članarinu) obračunavana zatezna kamata!
Kada isplaćuje plaću, poduzetnik je istog dana obvezan podnijeti i obrazac JOPPD s ispravno obračunatim iznosima za svakog pojedinog radnika. Ako se plaća doista i isplaćuje, tada se obračunava i porez na dohodak od nesamostalnog rada zaposlenika. Ako se plaća iz nekog razloga ne isplaćuje, tada poduzetnik kroz isti obrazac podnosi izvješće o iznosima koje je bio dužan obračunati za doprinose, a porez na neto plaće radnika će platiti zajedno sa isplatom, kada do nje dođe, o čemu će i tada podnositi izvještaj. Ako bude više plaća isplaćivao u istom mjesecu, iznos poreza će biti veći zato što je mjesečni osobni odbitak isti. To se upravo dogodilo ovih dana, u nekom stečajnom postupku kada je od ukupnog iznosa koji se isplaćivao radnicima za zaostale plaće, skoro polovica završila u proračunu. Novinari od toga napravili tobožnju vijest, a radi se o znanom propisu!
Ako poduzetnik naruči od svog knjigovođe pripremu dokumentacije za isplatu određenog dana, a zakasni predati uplatnice tako da one budu provedene u državni proračun na taj dan - rezultat će biti kamate i nepovezani podaci u aplikaciji E-porezna, pa će netko morati raditi na njihovom povezivanju, kad jednom i taj dug bude podmiren. Poreznici su i za te radnje nedavno napravili poseban program i delegirali taj posao poduzetnicima. Oni će vjerojatno za te radnje angažirati svoje knjigovođe. Naša struka i to je ove godine morala naučiti.
Za porez na dodanu vrijednost (PDV) izvještaje poduzetnici predaju 20 dana od isteka mjeseca ili tromjesečja, ovisno u kojem su obliku obračuna, a plaćanje vrše u roku do 30 dana od isteka mjeseca. Svaki dan kašnjenja rezultira zateznom kamatom. Od uplate prvo će se podmiriti kamata, a tek potom glavnica, pa je uputno pratiti stanje i sve podmiriti.
Porez na dobitak, porez na dohodak, članarina turističkoj zajednici, naknada za općekorisnu funkciju šuma i spomenička renta (koju rijetki plaćaju) su vrste poreznih obveza za koju postoji i obaveza plaćanja akontacija.
Naime, kada poduzetnik preda prijavu poreza na poslovni rezultat - a to je za obrtnika dohodak, a za poduzeće dobitak - plaća i svoju obavezu poreza i drugih nabrojanih davanja za proteklu godinu. Međutim, istovremeno sam mora izračunati i koliki se dio godišnje obaveze odnosi na jedan mjesec njegovog poslovanja. To se računa tako da se ukupni iznos poreza i članarina dijeli s brojem mjeseci koje je poslovao. Oni koji su se tek registrirali, brojat će mjesece rada.
Dobiveni iznos predstavlja obaveznu akontaciju poreza za koju će vas poreznici zaduživati svaki mjesec i ako akontaciju ne platite do zadnjeg dana u mjesecu obračunavat će se zatezna kamata i pokretati ovrhe.
Kao porezni dug ove akontacije imaju isti status kao i ostale porezne obveze.
Ako tijekom godine uočite da lošije poslujete, ne znači da sami možete smanjiti iznose akontacija ili ih prestati plaćati. Jedino što možete je utvrditi svoj poslovni rezultat u toku godine i podnijeti poreznoj upravi zahtjev za umanjenje akontacija. Zahtjev oni mogu primjenom diskrecionog prava usvojiti ili odbiti, uz eventualnu kontrolu poslovanja. Ako ga i usvoje, akontacije će biti manje tek od dana rješenja, a ne unatrag.
Moguća je i situacija da poduzetnik tijekom godine plaća akontacije, a da po završnom obračunu obaveza plaćanja bude manja od onoga što je platio. U tom slučaju će porezna uprava obračunati koliki je iznos vaše preplate.
Preplata za članarine obično ostane u proračunu i troši se za podmirenje obveza kako dospijevaju. Članarine se plaćaju od ukupnom prihoda, pa neka obveza uvijek postoji.
Za porez na dohodak ili dobitak možete zatražiti i povrat novca na svoj žiro račun. Uvjet je da na ostalim pozicijama nemate nikakvo dugovanje, niti jedne lipe. Porezna uprava ne namiruje se sama, nego su za sva preknjižavanja tj. prebacivanja iznosa potrebni vaši zahtjevi.
Nije se jednom dogodilo da je neki poduzetnik ostavio pretporez (PDV), a za tri godine ustanovio da je njegovo potraživanje otišlo u zastaru, dok mu je na drugom računu (primjerice za porez na dobit, doprinose ili neku članarinu) obračunavana zatezna kamata!
Takav je očito štedio i na plaćanju knjigovođi, jer bi mu svaki to znao objasniti i spasiti ga od takvog gubitka novca.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
