Majka, brat i ja po ocu smo nasljednici nekretnine koja je pod ovrhom, postoji li mogućnost da se svi troje odreknemo takve nekretnine i koji je onda daljnji postupak s nekretninom i s dugovima koji su upisani na nekretninu?
Odricanje od nasljedstva uređeno je odredbom članka 130. Zakona o nasljeđivanju koja predviđa da se izjava o odricanju od nasljedstva mora dati javno ovjerovljenom izjavom
odnosno izjavom na zapisnik kod suda (javnog bilježnika) te da takva izjava vrijedi i za potomke odricatelja, ako isti nije izjavio da se odriče nasljedstva samo u svoje ime. Posljedica odricanja od nasljedstva osoba koje su pozvane na nasljeđivanje jeste da se na nasljedstvo pozivaju osobe iz drugih naljednih redova, pa bi u Vašem slučaju pozvani bili očevi majka i otac, Vaši baka i djed, a ako su oni ili netko od njih preminuo, tada ostaviteljeva braća i sestre. Ukoliko se nitko ne bi prihvatio nasljedstva odnosno ukoliko ne bi bilo drugih nasljednika, radi se ošasnoj imovini, koja u slučaju nekretnina prelazi u vlasništvo općine odnosno grada na čijem se području nalazi. Izjava o odricanju od nasljedstva je neopoziva i ona se ne može dati pod uvjetom ili djelomično. Dakle, ona obuhvaća cijelo nasljedstvo iza ostavitelja, a ne samo jedan njegov dio ili jednu nekretninu.
Ukoliko se prihvatite nasljedstva, prema članku 139. Zakona o nasljeđivanju, za dugove ostavitelja odgovarate do visine vrijednosti imovine koju ste naslijedili, a ukoliko se radi o ošasnoj imovini, tada predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine.
