Nakon rastave, mama je dobila kuću, a tata apartman na moru i auto. Prije rastave braka tata je meni darovnim ugovorom prepisao stan koji je bio na njega (nasljedstvo iz 2007. godine). Sada je stan na moje ime i živim u njemu, no u međuvremenu (prošlo je 6 mjeseci) odnos s ocem se dosta pokvario. U međuvremenu je kupio još jedan stan sebi.
On sada želi raskinuti darovni ugovor. Znam da je poništavanje darovnog ugovora moguće u slučaju da je trajno osiromašen (što očito sa stanom, apartmanom i autom nije) ili ako nije poštivano uzdržavanje - nije slučaj.
Kolike su šanse da on stvarno uspije razvrgnuti taj ugovor i kakve su moje mogućnosti da ga spriječim u tome? Što ako ja taj stan prodam u međuvremenu?
Ugovor o darovanju pobijati se može iz općih razloga nevaljanosti ugovora, a može se i opozvati iz posebnih razloga koji vrijede samo za darovne ugovore (nezahvalnost daroprimca, osiromašenje darovatelja i sl.), a svi su predviđeni Zakonom o obveznim odnosima. Opoziv darovanja moguć je zbog osiromašenja darovatelja do te mjere da nema sredstava za redovno uzdržavanje, zbog grube nezahvalnosti obdarenika, postoji još i mogućnost opoziva zbog povrede dužnog uzdržavanja, no navodite da kod vas to nije slučaj. Rok za opoziv darovanja je godinu dana od saznanja razloga opoziva.
S druge strane, nevaljanost ugovora obuhvaća dvije kategorije: ništetni (ranije ništavi) i pobojni ugovori. Ništetni ugovori protivni su Ustavu, prisilnim propisima ili moralu društva, ili imaju druge mane poput poslovne nesposobnosti stranaka, nesporazum prilikom izjave volja, nemogućnost, nedopuštenost i neodređenost predmeta obveze, odnosno nepostojanje propisane forme. Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba te pravo na isticanje ništavosti ne zastarijeva. Stoga, u odnosu na ovakve nedostatke, rok za pobijanje ne može proteći. Ugovor je pobojan ako ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovom sklapanju bilo mana volje te kada zakon to određuje. Pobojni ugovori proizvode pravne učinke, ali ih zakonom određene osobe mogu pobijati. Rok za pobijanje je jedna godina od dana saznanja za razloga pobojnosti odnosno od prestanka prisile, odnosno najviše tri godine od dana sklapanja ugovora.
Zakon o zemljišnim knjigama u članku 129. uređuje pitanje brisovne tužbe nositelja knjižnoga prava (vaš otac) koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe (vi). Ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.
U odnosu na treće osobe kojima biste eventualno prodali nekretninu, brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanoga) prava prednika (vašega), osim: ako je nositelj knjižnoga prava (vaš otac) kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe (vašu) u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu, odnosno ako je nositelj knjižnoga prava (vaš otac) kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe (vašu) podnio brisovnu tužbu u roku od tri godine od kad je ta uknjižba bila zatražena. Konkretne činjenice o kojima bi ovisila mogućnost uspješnog obuhvaćanje treće osobe u eventualnoj tužbi vašeg oca nisu mi poznate, no vi ih možete provjeriti jednostavnim uvidom u zemljišne knjige gdje ćete utvrditi da li mu je rješenje kojim je proveden upis vašeg prava vlasništva dostavljen ili nije odnosno da li su ispunjeni drugi zakonom predviđeni uvjeti.
O eventualnom ishodu postupka nisam u mogućnosti davati vam prognoze temeljem informacija koje su na raspolaganju, no potrebno je naglasiti da i u slučaju da nekretninu prenesete na treću osobu to ne spriječava vašeg oca da tužbu u bilo kojem obliku se on za to odluči podnese sudu i pokrene postupak ma koliko on imao stvarnog temelja ili ne. Jednako tako, moguće je da otac i ako ne može s uspjehom obuhvatiti treću osobu na koju biste vi prenijeli pravo vlasništva može od vas potraživati štetu za koju drži da mu je nastala vašim prijenosom prava vlasništva nekretnine na trećega.
