Ovih sam dana na dolje navedeni link dobila pitanje: “... zanimalo bi me može li se kod obrta koji je paušalno oporezovan, kao u tvrtki, u svojoj organizacijskoj strukturi koristiti umreženje outsourcing partnerstva?”
Pitanje moramo prvo raščlaniti, tj. napraviti filter i izbaciti dijelove koji sami sebe isključuju.
Prvo, u pravilu outsourcing nije dio organizacijske strukture. Bio bi samo u slučaju da jedno poduzeće bude osnivač drugog poduzeća, kojega onda angažira u outsourcingu.
Drugo, u tom smislu obrt i poduzeće se ne mogu nikako stavljati u usporedbu iz razloga više puta ovdje navedenih: obrt je način poslovanja u kojem fizička osoba (tj. čovjek, biće rođeno od oca i majke) registrira činjenicu da se od određenog trenutka bavi jednom ili više gospodarskih djelatnosti za koje udovoljava propisane uvjete.
Poduzeće je, suprotno tome, pravna tvorevina nastala voljom fizičkih ili pravnih osoba.
Jasno je iz navedenog da je nemoguće da obrt ima organizacijsku strukturu. Obrt je isto što i osoba obrtnika. Ako dvoje ili više osoba posluje u zajedničkom obrtu, tada nisu jedan drugome organizacijska struktura nego su ortaci i veže ih ortački ugovor kojim su definirali svoj međusobni odnos, a poreze plaćaju pojedinačno - nakon što se utvrdi udio pojedinog ortaka u godišnjem dohotku obrta. Više je ovdje i o tome ranije pisano.
Treće, sintagma “umreženje outsourcing partnerstva” čini mi se da krije zbunjenost s terminima, što nije čudno. Hajmo priznati da se danas riječ ‘umreženje’ navodi u poslovnom svijetu kao najveći cilj, iako je i bez toga to životna i poslovna činjenica. I bez da koristimo taj termin, jasno je da svojim poslovanjem utječemo na sve ostale sudionike tržišta, i da veće učinke ostvarujemo onda kada s nekim poslujemo prema zajedničkom cilju. Poslujemo li umreženi s jednim na štetu drugog, nećemo daleko dogurati, uvjerena sam!
Na kraju, ostalo je da razdvojimo zadnje dvije riječi, jer po najčešće korištenim svojim konotacijama ne pripadaju zajedno: partnerstvom se obično smatra suradnja više osoba u zajedničkom poduhvatu, slično kao u ortaštvu. Naravno, osim kroz zajednički obrt, moguće ga je ostvariti i kroz suosnivaštvo u poduzeću.
Poslovno partnerstvo doduše podrazumijeva sve s kojima poduzetnik posluje, ili računovodstvenim rječnikom: kupce i dobavljače. Zloupotreba ovog termina mi uvijek padne na pamet kad vidim kako se neki mali poduzetnik na svojoj web stranici okitio s logotipima raznih korporacija. Jer, doista – svi su njegovi parteri: barem jednom je kod svakog od njih nešto kupio. Posjetitelja, međutim, navodi da zaključi kako je korporacija kupila od njega, a to je nešto sasvim drugo!
I tako smo zakukuljeno pitanje sveli i preveli na hrvatski jezik: može li paušalno oporezovani angažirati vanjske suradnike za izvršenje pojedinih dijelova svog posla (što je prijevod ove tuđice)?
Odgovor je: može. Ako su to drugi registrirani poduzetnici, od njih će dobiti račun i njihove usluge će biti trošak poslovanja, uz napomenu da se u takvom načinu oporezivanja ne registriraju troškovi, jer su pretpostavljeni u paušalnom iznosu sukladno propisima o takvom načinu oporezivanja.
Ako je s drugim osobama sklopio ugovor o djelu, tada je dužan prilikom isplate naknade za autorsko ili obično djelo poštovati sve propise za isplatitelja naknade, te istovremeno s isplatom na žiro račun (ne tekući i ne gotovinom), uplatiti i doprinose i poreze i predati JOPPD obrazac. Za to će vjerojatno angažirati neku stručnu osobu, što će opet biti novi outsourcing…
Eto, kad mislimo na svom materinjem jeziku, sposobni smo više toga shvatiti i sami sebi objasniti!
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
