Skrećem pažnju da se ne povedete za 'savjetima' sudionika raznih foruma kako kod obrtnika mogu raditi članovi obitelji, jer to nije točno.


Oni koji prate ovu rub­riku, većim dijelom kreću u poduzetništvo zamišljajući ga kao samozapošljavanje. Po našim propisima ta kategorija nije zapravo ni po čemu drugačija ili privilegirana (a bilo bi lijepo da jeste), i mogli bismo reći da je obrt najbliži takvoj poziciji. Ipak, i obrtnik može za­pošljavati neograničen broj osoba. Jedino što mora znati je da se od dana zapo­činjanja djelatnosti obrta ili samo­stalne djelatnosti, sam no­sitelj smatra zaposlenim, te da mu osnovicu za uplatu doprinosa određuju propisi, i ne može sam na nju utjecati.

Dakle, ukoliko vaš podu­zetnički početnički plan uka­zuje na potrebnu pomoć drugih osoba, razmotrite ka­ko bi mogli angažirati čla­nove obitelji, prijatelje, a na­kon toga kooperante, vanj­ske suradnike (outsourse), za­poslenike.

Članove obitelji moći ćete zamoliti za pomoć ukoliko poslujete kao fizička osoba. Skrećem pažnju da se ne povedete za 'savjetima' su­dionika raznih foruma kako kod obrtnika mogu raditi članovi obitelji, jer to nije točno. Članovi obitelji s kojima ste u bliskom srodstvu i s kojim živite u istom doma­ćinstvu mogu vam samo pomagati i ne smiju samo­stalno voditi poslove (primjerice: voditi smjenu u tr­govini ili u ugostiteljstvu). Oni mogu samo uz vas, ili uz drugu zaposlenu osobu, ne­koliko sati dnevno pomagati.

Poduzećima i ostalim prav­nim osobama ne može nitko pomagati, jer pravna osoba nema članova obitelji. Svi koji rade za pravne osobe moraju biti angažirani pu­tem nekog ugovora: onog o radu, ili onog o djelu (u koje ubrajamo i studentske i uče­ničke ugovore).

Temeljem vrste ugovora i obavljenog posla, vaš će vam knjigovođa obračunati dava­nja za poreze i doprinose, koja morate uplatiti u dr­žavni proračun istovremeno sa isplatama naknada za rad.

Radi li se o ugovoru o ra­du (tj. onome što najčešće zovemo zapošljavanjem) da­vanja su slijedeća:
- 20% doprinosa za miro­vinsko osiguranje
- 13% doprinosa za zdrav­stveno osiguranje
- 0,5% doprinosa za slučaj ozljede
- 1,7% doprinosa za zapo­šljavanje

Davanja se obračunavaju na bruto plaću, koja je najmanje 2.985 kn za rad u pu­nom radnom vremenu, a za neke je gospodarske grane do­datno uvećan taj najniži iznos koji smiju ugovoriti sa svojim djelatnikom, a pro­pisana su i neka obvezna uve­ćanja.
Da biste lakše računali, pripremila sam primjere troška plaće - dakle - iznosa kojim morate raspolagati i koji ćete ukupno potrošiti da biste isplatili određeni iznos plaće:
Za bruto plaću 2.985 kn (neto će biti cca 2.350 kn) ukupno ćete potrošiti 3.440 kn; 
Za bruto plaću 4.000 kn (neto će biti 3.080 kn) ukup­no ćete potrošiti 4.608 kn;
Za bruto plaću 7.000 kn (neto će biti 5.036 kn) ukup­no ćete potrošiti 8.064 kn;

Dakle, računajte da ćete za svakih 100 kn koje ćete isplatiti radniku, u državni proračun morati platiti is­tovremeno još: od 45% (za male plaće) do 60% i više (za veće neto plaće). Razlika u postotku nastaje zbog višeg poreznog razreda u koji će biti svrstan radnik sa većom plaćom. Doprinosi su uvijek u istom postotku.

Međutim, ne računajte zapošljavati umirovljenike misleći kako njima ne treba plaćati doprinose, pa će biti jeftniji: i za njih morate pla­ćati doprinose, jer će njima u slučaju zapošljavanja biti uki­nuta isplata mirovine.

Ugovore o radu moguće je sklapati i na nepuno radno vrijeme, u slučajevima kada vam djelatnik ne treba raditi svih 40 sati tjedno.

Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge