Poduzetnik je dužan o svojim radnicima bilježiti čitav niz podataka koji imaju nekakvog utjecaja na radni odnos. Sve podatke dužan je redovno ažurirati, a nakon toga sve trajno čuvati.
Čitam ovih dana na internetu da u EU postoji zakon o malom poduzetništvu koji bi trebao odredbama pomoći da lakše posluju mali poduzetnici. Njih je u našoj državi 99%, a velikih je poduzeća svega 500-tinjak, pa bi bilo lijepo da se i kod nas propisi usklade sa tim europskim.
Međutim, neki od novijih propisa nas od takvog cilja samo udaljavaju.
Proljetos su doneseni novi pravilnici o vođenju evidencija o radnicima, ostalim zaposlenim osobama, te o radnim satima. Oni su izvan snage stavili evidencije kakve smo vodili protekle četiri godine, a ponovo su nam zadali glavobolje - moguće i veće od onih koje smo prolazili ranije.
Što se evidencije o radnicima tiče, poduzetnik je dužan o svojim radnicima bilježiti čitav niz podataka koji imaju nekakvog utjecaja na radni odnos. Sve podatke dužan je redovno ažurirati, a nakon toga sve trajno čuvati. Obrazac nije propisan, što je zapravo dobro, i dovoljno je da u neki računalni dokument bilježimo sve što smo obavezni. Popis možete pročitati u Narodnim novinama broj 32 od ove godine.
Druga vrsta evidencije koju trebamo voditi je ona o studentima, pripravnicima, osobama na stručnom osposobljavanju, učenicima i na slične načine angažiranim suradnicima. Ona sadrži bitno manje podataka, ali je i tu potrebna ažurnost. Primjerice, za angažirane studente putem studentskog servisa trebate bilježiti svaki ugovor putem kojeg ih angažirate. Barem je takvo tumačenje, jer službene upute o načinu ispunjavanja svih evidencija nema ni u pravilniku ni na drugom mjestu.
Zanimljivo je da moramo bilježiti i neke sadržaje koji niti jednim propisom nisu definirani!
Treća je vrsta evidencije koju moramo voditi, a također je revidirana istim pravilnikom, ona o radnim satima naših radnika. Ona je definitivno zadala najviše glavobolje svima jer osim bilježenja sati prisustva na radu, moramo bilježiti i sate odsustva s rada naših radnika - i to razvrstano po raznim razlozima.
Moramo točno pobrojati sate dnevnog i tjednog odmora i paziti da je sve u skladu sa propisima iz područja radnog prava.
Također i sati rada moraju biti analitički prikazani, a nastavno na tablice i obračuni plaća moraju biti s njima usklađeni.
Ako evidencije ne vodite točno, ili ih ne vodite uopće izlažete se mogućnosti kazne do najviše 100.000 kn.
Kako da u praksi to sve provedemo? Odgovor na to ne daje nitko. Ako i kupite računalni program, u njega netko mora upisivati podatke, pa je to isto kao da ste si pripremili tablični dokument sami. Tzv. cvikalice su primjenjive samo u određenim situacijama, ali sustavi su skupi i malim poduzetnicima u pravilu nedostupni.
S obzirom da evidencija o satima mora biti ažurirana do kraja svakog radnog dana za taj dan i za sve radnike, ovaj posao nećete moći preusmjeriti svojim knjigovođama, jer oni to mogu raditi samo unatrag za neko proteklo razdoblje.
Treća poslastica iz istog pravilnika koju počinjemo primjenjivati od srpnja su unificirani i sadržajno točno definirani obrasci isplatnih lista. Njih smo dužni radnicima uručiti nakon isplate plaće. Ako do isplate iz nekog razloga ne dođe, trebamo uručiti drugi obrazac koji sadrži podatke o plaći koju smo bili dužni obračunati. Taj je obrazac ovršna isprava s kojom radnik može na Fini pokrenuti postupak prisilne naplate sa našeg računa.
Ovo je zapravo jako dobro i trebalo bi dovesti do manjeg iskorištavanja neplaćenih radnika. Nezgoda je u tome što će iz propisanog obrasca rijetko kome biti išta jasno, budući da se zbrajaju neto i bruto iznosi, oporezivi sa neoporezivim iznosima, a navoditi se moraju i brojevi JOPPD obrazaca koji niti ne postoje u određenim situacijama.
A tako smo se nadali da će do naših propisotvoraca stići vijest da u Europskoj uniji postoji zakon kojim se potpomaže pozicija malog poduzetnika!
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
