Od 1.7.2013. svi poduzetnici dužni su poštivati Zakon o fiskalizaciji te ne smiju naplatiti niti lipe ukoliko nisu u stanju izdati fiskalizirani račun

 

Propisi koji nam kao poduzetnicima određuju poslovanje gotovim novcem, novčanicama, kešom, šuškom... kako god to željeli nazivati, u ovoj su se državi dosta često mijenjali.

U početku smo morali nastaviti primjenjivati skoro pa iste propise iz starog sustava, u kojem je žiro-račun bio svetinja, pa su onda propisi redom bili odbacivani te smo jedno vrijeme gotovo sve bez ograničenja mogli raditi sa gotovinom, da bi konačno došli u neku uljuđenu sredinu u kojoj je ipak veći dio poslovanja preusmjeren u bezgotovinska kretanja. Ovoga puta glavni je motiv zakonodavca bio da suzbije poslovanje na crno, koje se razvilo možda i bolje od legalne privrede.

Sa stanovišta poduzetnika treba znati što i koliko može naplaćivati u gotovini te što može isplaćivati i plaćati u gotovini.

Od 1.7.2013. svi poduzetnici dužni su poštivati Zakon o fiskalizaciji te ne smiju naplatiti niti lipe ukoliko nisu u stanju izdati fiskalizirani račun. Dakle, ako svoju blagajnu niste povezali s poreznom upravom u realnom vremenu - sve smijete naplatiti isključivo na žiro-račun. Svoje ćete kupce uputiti na neku novčarsku instituciju da tamo na vaš IBAN račun uplate ono što Vam duguju.

Po istom zakonu još su početkom  2013. donesena nova pravila o blagajničkom maksimumu, pa je tako točno propisano koliko gotovine vi kao poduzetnik smijete imati u svim svojim blagajnama. Pravila imaju više odrednica, ali radi jednostavnosti i za potrebe čitatelja ovog članka, reći ćemo da je za poduzetnike s brojem zaposlenika manjim od 11 blagajnički maksimum ukupno 10.000 kn, a za one sa 11 i više zaposlenih 30.000 kn. Za obrtnike i samostalne djelatnosti taj je maksimum uvijek 10.000 kn.

Što to znači u praksi? Kad vam iznos gotovine u blagajnama premaši ovaj iznos, dužni ste ga otići položiti na svoj bankovni račun.

Glede plaćanja računa, s već spomenutim zakonom vratila nam se odredba bez koje smo bili oko godinu dana - da više od 5.000 kn ne smijemo plaćati u gotovini drugom poduzetniku.

Tako dolazimo i do posljednjeg dijela: isplatama u gotovini. Pod isplatama se podrazumijeva svako plaćanje drugoj fizičkoj osobi.

Ovdje nam je promjena Pravilnika o porezu na dohodak neposredno pred ulazak u EU preko noći donijela nova pravila.

Idemo redom:

Što moramo isplaćivati na žiro-račun: darovanja za zdravstvene potrebe, koja su točno opisana. Dakle, pripazite kad dobivate razna tugaljiva pisma s molbama za pomoć. Ako molbe i želite uslišati (jer puno ih je izmišljenih, nažalost), dobro pazite da isplatu vršite na žiro-račun, a ne na tekući, jer ćete napraviti prekršaj. Na žiro-račun isplaćujemo obavezno i sve vrste honorara te primitke od samostalne djelatnosti. Ovo sve je i prije najnovijih promjena bilo na snazi.

Slijede isplate koje možemo obaviti na žiro-račun ili na tekući račun: plaće, dividende i dobiti do iznosa od 12.000 kn godišnje, stipendije učenicima i studentima za vrijeme redovnog školovanja do neoporezivih iznosa. Tu će vješto poduzetničko oko odmah primijetiti veliku novost: plaće se više ne mogu isplaćivati u gotovini, a udjeli u dobiti za koje možemo putem porezne prijave tražiti povrat uplaćenog poreza moraju se isplatiti na žiro-račun ili tekući račun.

Drugim riječima, ako ćete željeti iskoristiti mogućnost da tražite povrat 1.440 kn poreza - na vrijeme mislite i prvih 12.000 kn svoje dobiti isplatite si na žiro ili tekući račun. Iznad toga možete i u gotovini. Što se stipendija tiče, mogućnost isplate na tekući račun je novost, jer smo do sada to morali plaćati na žiro-račun studenta. Opet oprez: ako studentu isplaćujete više od 1.600 kn mjesečno, morate na žiro-račun taj ostatak.

I tako dolazimo do samog kraja i do zadnjih nekoliko vrsta isplata koje još možemo vršiti u gotovini. To su dobiti iznad 12.000 kn, sezonski radovi redovnih učenika ili maloljetnih studenata te dnevnice, terenski dodaci, naknade prijevoznih troškova, neoporezive otpremnine i slične isplate koje se ne smatraju dohotkom.

Ovdje je zgodno najaviti i propis koji je već donesen, ali koji će se primjenjivati od 1.1.2014. i koji će od poduzetnika tražiti da o apsolutno svakoj isplati obavijesti poreznu upravu u roku od nekoliko dana i to na način da će morati navesti OIB osobe kojoj isplaćuje i putem odgovarajuće šifre izvijestiti o kakvoj se točno isplati radi. I to sve putem internet aplikacije e-porezna.


Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovneusluge