Prošli tjedan sam argumentirala zašto je svakom poduzetniku pametno razmisliti o angažiranju knjigovođe. U tom je tekstu bilo prvenstveno riječi o poslovnim knjigama obrtnika, što se smatra jednostavnim knjigovodstvom, a ipak je niz evidencija koje treba voditi.
Osnivači i odgovorne osobe poduzeća imaju i veće breme, jer ono što je obavezno za njih je i više kompliciranije.
Napominjem da su jednostavna društva sa ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) u istoj poziciji kao i d.o.o. i da nemaju u tom smislu nikakvih jednostavnijih obaveza.
Razlika u odnosu na obrte je da su poduzeća, kao pravne osobe, dužna voditi financijsko knjigovodstvo na konto karticama tzv. glavne knjige, koja čine bilancu. Još dva mjeseca to je moguće činiti na bilo kojem kontnom planu, a od početka 2016.-te morat ćemo svi upotrebljavati novi propisani kontni plan.
U financijskom knjigovodstvu poslovni događaji se bilježe prema vremenu njihovog nastanka, pa su zato prisutne i vrijednosti potraživanja i obaveza. Naime, dok obrtnik u primitke bilježi ono što je naplatio, poduzetnik u prihode broji sve ono što je isporučio, a dok to ne naplati, vrijednost je u bilanci prisutna i kao potraživanje. Isto je i sa troškovima: neplaćeni računi dobavljača su trošak od trenutka zaprimanja, a sve do plaćanju su istovremeno i obaveza.
Iz bilanci se deriviraju podaci u račun prihoda i rashoda na kraju godine, temeljem kojeg se popunjava prijava poreza na dobitak, a uz njih se poreznim vlastima predočavaju i stanje aktive i pasive, tj. s jedne strane imovine i potraživanja, a s druge kapitala i obveza.
Obvezno je i vođenje knjige ulaznih i izlaznih računa, iz kojih će oni koji su u sustavu PDV-a ispunjavati prijave poreza na dodanu vrijednost - mjesečno ili tromjesečno.
Izvješća u VIES bazu podnose poduzeća isto kao i obrti.
Oni obveznici PDV-a koji su početkom ove godine odabrali novu mogućnost plaćanja prema naplati, moraju imati i jasne evidencije o plaćenim i neplaćenim računima - izdanim i primljenim.
Napominjem da plaćanje i naplata nemaju veze sa utvrđivanjem obveze za porez na dobitak, već samo sa PDV-om.
Izvješća o stanju dospjelih nenaplaćenih potraživanja i poduzeća će od veljače podnositi svakog kvartala, kao što sam u prošlom tekstu objasnila za obrte.
Za zaposlene i honorarno angažirane se također obračunavaju plaće i podnose izvješća JOPPD na dan isplate. Ako isplate nema, obračunava se plaća koja je morala biti isplaćena, podnosi se JOPPD obrazac na zadnji dan mjeseca radi zaduženja obaveze za doprinose, a radnicima se uručuje formalno propisani obrazac NP1, koji radniku predstavlja ovršnu ispravu. Iste ove obaveze imaju i obrtnici.
Ukoliko poduzeće ima neki oblik skladišta, o tome vodi materijalne evidencije, koje trebaju biti usklađene sa financijskim podacima na konto karticama. To se obično čini prilikom inventura, koje su obavezne barem jednom godišnje. Nastali viškovi i manjkovi moraju biti i porezno obrađeni, ovisno na čiji teret idu i jesu li u okviru dopuštenih svota.
Vođenje poslovnih knjiga i predaja izvještaja je obaveza poduzetnika. Za njeno obavljanje moguće je angažirati knjigovođu, koji je drugi mali poduzetnik koji obavlja takve usluge, te s njime dogovarate detalje vašeg međusobnog odnosa. Ako ga angažirate, obveznik predaje izvještaja ostajete i dalje vi sami, samo što knjigovođu ovlašćujete da to čini u vaše ime. Sve ostale detalje tog poslovnog odnosa također možete dogovoriti.
I među malim poduzećima postoji uska skupina koja tijekom godine neće trebati podnositi nikakva izvješća, pa je moguće da knjiženja obavi po isteku godine. To su oni koji nemaju zaposlenih ni honorarno angažiranih, nisu u sustavu PDV-a niti u VIES bazi. Hoće li odgovorne osobe preuzeti rizik takvog ponašanja koje ipak nije u skladu sa propisima, samo pod cijenu uštede, ili će ipak odlučiti pronaći pouzdani knjigovodstveni servis i u njemu naći oslonac, odluka je koju sami donose.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
