Zašto bi se netko uopće odlučio na sezonsko poslovanje? Prvenstveno iz razloga što za razdoblje koje vam nije sezona ne morate plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje
U ovim smo krajevima naučeni pod pojmom ‘sezona’ smatrati ljetne mjesece, kada su razvijeni poslovi vezani uz turizam. Međutim, postoji niz djelatnosti kojima je poslovanje u nekim drugim razdobljima najveće, a postoje i zemljopisne širine u kojima je i turizam izraženiji u neko drugo doba godine nego nama na Primorju. Stoga, niti jedan propis ne određuje vremenski period godine koji predstavlja sezonu, već je zakonodavac samo popisao djelatnosti za koje uopće dopušta da se obavljaju sezonski.
Učinjeno je to kroz Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (Narodne novine br. 60/10. i 17/12.). Stoga, imate li želju obavljati obrt samo sezonski, trebate vidjeti je li vaša djelatnost na tom popisu.
Činjenica sezonskog obavljanja obrta upisuje se u obrtni registar, pa ste ju zato dužni navesti u svojem zahtjevu za otvaranje obrta, te će razdoblje u kojem je vaša sezona biti navedeno u rješenju. Sezonsko poslovanje može trajati najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine (neprekidno ili s prekidima).
Zašto bi se netko uopće odlučio na sezonsko poslovanje?
Prvenstveno iz razloga što za razdoblje koje vam nije sezona ne morate plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ipak, da biste to ostvarili, ne zaboravite najdulje 7 dana nakon kraja sezone podnijeti potrebne dokumente i obrasce na HZMO i HZZO. Naravno, kad sezona opet počne, u istom roku potrebno se ponovo javiti istim institucijama.
Za razdoblje koja vam nije sezona, bit ćete obvezno zdravstveno osigurani ispunite li propisane uvjete, od kojih mi se čini najvažnijim podsjetiti na rok javljanja Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od prestanka sezonskog poslovanja, a nakon toga i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Oni koji žele ostvariti radni staž potreban za ostvarivanje prava na mirovinu u razdoblju izvan sezone mogu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podnijeti zahtjev za produženo osiguranje, te će plaćanjem 500-njak kuna mjesečno ostvariti i u tom razdoblju staž osiguranja koji će se pribrajati radnom stažu i priznavati za mirovinu.
U ostalim elementima, ne vidim neku razliku između poslovanja cjelogodišnjeg i sezonskog obrta. Porezna pravila su ista, tako da ćete porez na dohodak i porez na dodanu vrijednost plaćati po kriterijima koje smo ranije u ovoj rubrici opisivali.
Odredba novog Zakona o PDV-u po kojem se isporuke ne svode na godišnji nivo, ide na ruku i sezonskim obrtima, jer će oni koji u svojoj sezoni isporuče manje od 230.000 kn i u narednoj godini moći zadržati pogodnost da ne budu u sustavu PDV-a. Ako u sustav baš žele uči, moći će to učiniti na vlastiti zahtjev, ali će tada u sustavu biti barem 5 godina. Naravno, u tom sustavu će biti cijelu godinu i za sve svoje isporuke - o čemu trebaju voditi računa one fizičke osobe koje uz sezonski obrt imaju i neke primitke iz ugovora o djelu i neke druge dohotke, primjerice od zakupnina.
O tome kako knjižiti primitke i izdatke obrta znat će sve vaš knjigovođa, a o tome će ovisiti visina poreza na dohodak koju ćete biti dužni platiti nakon podnošenja godišnje prijave. Nakon podnošenja prve porezne prijave, ovisno o visini dohotka, porezna uprava odredit će vam rješenjem i akontacije tog poreza koje ćete plaćati tijekom godine, i to svaki mjesec. Prema tome, uračunajte si to prilikom planiranja novčanih tijekova u razdoblju izvan sezone, jer se porezni dug više ne tolerira, o čemu čitamo u svakodnevnim vijestima.
Ako nešto ne razumijete, savjetujte se sa stručnjacima, jer nepoznavanje propisa inspektori vam neće priznati kao izgovor.
