Zaposlenik tvrtke ima blokiran račun te mu se 2/3 plaće isplaćuje na zaštićeni račun. Međutim, nedavno je u računovodstvo poslodavca došla Izvansudska izjava kojom je zaposlenik pristao da se ostatak plaće isplaćuje na neki drugi račun. Naime, radi se o jednom trgovačkom društvu koje otkupljuje potraživanja od banke, pa ista naplaćuje od dužnika. Pitanje je kako treba u tom slučaju postupiti poslodavac odnosno da li ostatak plaće uplaćuje na blokirani račun zaposlenika ili na račun tvrtke koja je otkupila dugovanje zaposlenika?

 

Provedba prisilne naplate na plaći propisana je odredbama Ovršnog zakona. Te predmetne odredbe obvezuju i poslodavca. Ograničenja ovrhe na plaći ovršenika propisana su u članku 173. OZ-a na način da je od ovrhe izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj ako se ovrha provodi na plaći ovršenika. Posebna pravila propisana su za slučajeve kada ovršenik prima plaću manju od prosječne u Republici Hrvatskoj te kad se ovrha vodi radi naplate tražbina po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, zbog gubitka radne sposobnosti, naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja i prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta kad je moguće zaplijeniti i veće iznose od plaće ovršenika.

Zapljena po pristanku dužnika uređena člankom 202. OZ-a koji u stavku 1. propisuje da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate novčane tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća ili drugo stalno novčano primanje (primjerice mirovina), osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Ono što je osobito bitno u ovom slučaju je da je poslodavac dužan postupati u skladu s ograničenjima propisanim člankom 173. OZ-a, čak i kada postoji dozvola dužnika, izjava, da se plijene i veći iznosi od zakonom dozvoljenih.

Postoji i obveza poslodavca da postupa po svim zaprimljenim osnovama za plaćanje u skladu s redom prvenstva naplate propisanim člankom 180. OZ-a. Primarno pravilo je da se prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja određuje prema danu primitka ovršnoga prijedloga, no, budući da se kod aktiviranja isprave ne podnosi ovršni prijedlog, poslodavci su red prvenstva dužni odrediti prema danu primitka isprave kojom dužnik dozvoljava zapljenu plaće ili drugog stalnog novčanog primanja. Sukladno utvrđenom prednosnom redu, poslodavci su dužni postupati prema uvjetima iz dostavljene isprave, poštujući navedena zakonska ograničenja o iznosima koji su podložni pljenidbi.


U konkretnom slučaju navodite da se radi o zaposleniku kojemu se već provodi ovrha na način da mu se plijeni 1/3 od plaće koju ostvaruje te da se ostatak plaće isplaćuje na zaštićeni račun. Ukoliko u vrijeme kada radnik predaje Izjavu kojom dozvoljava pljenidbu sredstava svoje plaće i dalje opstoji ova prva ovrha temeljem koje se radniku plijeni 1/3 plaće, tada nema uvjeta za postupanje po dostavljenoj Izjavi dok se ne namiri tražbina koja se već prisilno naplaćuje, a dostavljena Izjava zauzima mjesto iza nje u prednosnom redu. Radnik je slobodan sa svog zaštićenog računa vršiti uplate i slobodno raspolagati sredstvima na način koji želi, pa tako i uplaćivati sredstva tvrtki koja je otkupila neko njegovo dugovanje, no poslodavac nema valjanu zakonsku osnovu da po takvoj izjavi postupa ako situacija odgovora opisanoj, odnosno ako već postoji ovrha temeljem koje se plijeni maksimalni zakonom dopušteni dio plaće.

Ukoliko je prvotna ovrha po kojoj je "blokiran" račun radnika, odnosno po kojoj mu se plijeni 1/3 plaće, obustavljena ili dovršena, tada poslodavac temeljem dostavljene mu Izjave može 1/3 plaće plijeniti na način da je isplaćuje na račun naznačen u Izjavi, a ostatak od 2/3 na zaštićeni račun radnika s kojeg opet radnik može slobodno raspolagati sredstvima.