Poduzetnici su dužni prijaviti poreznicima sve svoje račune u inozemstvu kao činjenicu bitnu za oporezivanje. Do sada ih je većina uvrštavala u knjiženje, ali poreznici nisu znali njihove brojeve ni banke, no sada se i to mijenja temeljem Općeg poreznog zakona

Priprema i pozor traju od kraja ljeta, kada smo više ili manje zainteresirano pratili prijedloge propisa na e-savjetovanjima, stranici na kojoj građani i zainteresirana javnost mogu davati mišljenja i prijedloge u procesu donošenja novih propisa. Stoga, nitko više ne može reći da ga je promjena u propisima zatekla nepripremljenog. Ovaj puta sam se osobno angažirala oko objašnjenja propisa za članove uprave na našoj internetskoj stranici, jer sam željela pomoći i omogućiti svima da pronađu svoju kombinaciju. Zatvaranja poduzeća ipak će biti u minimalnoj mjeri, jer poduzetnik je ipak puno žilavije i snalažljivije stvorenje i sposobnosti prilagodbe su na zavidnoj visini.


Minimalna osnovica za sve direktore (članove uprave) za plaće od ovog siječnja nadalje je 5491,20 kn Ako je zaposlenje na nepuno radno vrijeme, iznos se izračunava u razmjernom dijelu. Ukupni trošak minimalne direktorske plaće je 6.397,25 kn, od čega će 2146,60 otići u proračun, a na tekući račun direktora 4.250,65 kn.
Ako je direktor osoba koja je u trenutku zapošljavanja na neodređeno vrijeme mlađa od 30 godina, tijekom pet godina poslodavac je oslobođen doprinosa na plaću, pa je trošak takve plaće 5.491,20 kn. Ista se olakšica može koristiti godinu dana i u slučaju da osoba direktora nema ranijeg mirovinskog staža.


Za umirovljenike direktore koji su zaposleni do najviše pola radnog vremena se obračunavaju svi doprinosi, a oni će primati i mirovinu, te od ove godine i korisnici prijevremene starosne mirovine mogu koristiti ovu mogućnost i zapošljavati se i na ostalim radnim mjestima.
Obrtnici će za svoje doprinose uplaćivati mjesečno 2.004,29 kn, ako vode poslovne knjige, a ako su paušalno oporezovani 1.233,41 kn.
Minimalna plaća za puno radno vrijeme zaposlenika je 3.750 kn bruto. Trošak takve plaće je 4.368,75 kn, od čega je 3.000,00 neto, a 1368,75 se šalje u proračun. Povećanje je za poslodavca 337,30 kn u odnosu na lanjski trošak, što će mnoge poduzetnike opteretiti.


Svi gornji izračuni su za osobu iz grada bez prireza.
Prije godinu dana uvedeno oslobođenje od plaćanja polovice doprinosa na plaću za poslodavce koji dulje vrijeme isplaćuju minimalnu plaću je sada novim zakonom prilično suženo, a kolektivnim ugovorima za graditeljstvo i ugostiteljstvo čija je primjena proširena na sve koji posluju u tim djelatnostima bila je već ljetos za njih praktično ukinuta.
Došlo je do promjene u stopama doprinosa na plaće: doprinos za zapošljavanje i doprinos za zaštitu na radu su ukinuti, te je ostao samo onaj za zdravstveno osiguranje i to po većoj stopi od 16,5%, što znači da ćemo sada plaćati 0,7% manje doprinose, pa je nama svima da odlučimo hoćemo li smanjeni trošak usmjeriti u svoje poslovanje ili u povećanje plaća našim zaposlenicima.
Proširena je primjena prve stope poreza na dohodak od 24% na dohotke do 30.000 kn mjesečno, tj. godišnje do 360 tisuća kuna.
Kod obračuna drugih dohodaka se nije ništa mijenjalo i stope doprinosa i poreza su iste kao i lani.
Opći porezni zakon je proširio definiciju porezno povezanih osoba, te se sada i one osobe koje ostvaruju kontinuitet djelatnosti u jednom prostoru, koristeći istu opremu, prostor i djelatnike smatraju porezno povezanima. Također, takva je povezanost proglašena prioritetnim predmetom nazora.


S obzirom da je promjena Zakona o PDV-u donijela novo pravilo prema kojemu će ove godine obveznik morati u sustav PDV-a tijekom godine, kad njegove isporuke prijeđu iznos od 300 tisuća kuna, ostaje nam za vidjeti hoće li takvih povezanih poduzetnika biti više ili manje. Činjenica je da smo lani imali mnogo velikih ugostitelja u turističkim središtima koji su poslovali preko svojih tvrtki koje nisu u sustavu PDV-a, pa će sada ili biti još spretniji ili će od svega odustati.
Poduzetnici su dužni prijaviti poreznicima sve svoje račune u inozemstvu kao činjenicu bitnu za oporezivanje. Do sada ih je većina uvrštavala u knjiženje, ali poreznici nisu znali njihove brojeve ni banke, no sada se i to mijenja temeljem Općeg poreznog zakona.
Poreznim obveznicima koji posluju putem internet kanala uz izbjegavanje poreznih obveza i ostalih propisa za obavljanje određene djelatnosti nadležno tijelo može blokirati pristup do internetske adrese. Provedbeni propisi bi nam trebali donijeti detalje, a svi smo znatiželjni vidjeti hoće li se ovom mjerom trenirati strogoća na registriranim poduzetnicima ili na domaćim i stranim ilegalnim uljezima na tržištu.
Ovo je samo mali dio promjena, pa imamo materijala za ovu rubriku.

Sretno!

Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge