Šogor je prije 20 godina podigao kredit u štedno kreditnoj zadruzi. Otplaćivao je dok je mogao. Zadruga su upisala na šogorovu obiteljsku kuću. Sada, nakon 20 godina mira, vlasnik zadruge je za neke male novce prodao tu kuću drugoj tvrtci koja se bavi kupoprodajom takvih nekretnina. Sad taj novi vlasnik kreće s plašenjem mojih nećaka koji o toj stvari ne znaju puno, ne želi uopće razgovarati sa šogorom, nego plaši deložacijom i naplatom njegovu djecu. Naravno da mi je poznato da vlasnik ima prava, bez obzira ako je vlasnik možda fin i pristojan utjerivač dugova.
Koja prava imaju moj šogor i nećaci, kao dugogodišnji mirni posjednici nekretnine koju su izgradili njihov otac i djed? Može li taj novi vlasnik plašiti ljude-posjednike, isključivati struju, prijetiti brzom deložacijom? Kakva prava i pravne lijekove ima mirni posjednik nakon toliko godina?
Upisani vlasnik kuće može kod nadležnog suda pokrenuti postupak radi iseljenja i predaje u posjed nekretnine koja je u njegovu vlasništvu. Ukoliko bi bila donesena presuda u njegovu korist te postala pravomoćna, tada može pokrenuti ovršni postupak prisilnog iseljenja osoba koje nisu voljne mirnim putem napustiti posjed nekretnine koja je njegovo vlasništvo.
U vezi prava vaših rođaka, s obzirom da je vlasnik nekretnine, vaš šogor, njome raspolagao valjanim pravnim poslom, bez obzira na činjenicu da su kasnije nastavili posjedovati nekretninu, ne mogu prava koja proizlaze iz činjenice posjeda suprotstaviti upisanom pravu vlasništva.
Republika Hrvatska ratificirala je Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda dana 5. studenog 1997.g. Od toga dana navedeni međunarodni ugovor dio je unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj je snazi iznad hrvatskih zakona. Među najvažnijim pravima zajamčenim Konvencijom, posebno mjesto zauzima pravo na poštivanje osobnog i obiteljskog života (čl. 8. Konvencije), iz kojeg proizlazi pravo na dom.
Dakle, u postupku koji bi upisani vlasnik pokrenuo radi iseljenja i predaje u posjed, vaši rođaci mogli bi istaknuti prigovor povrede članka 8. Konvencije, odnosno njihovog prava na dom. U tom slučaju nadležni sud mora provesti tzv. test razmjernosti. Cilj testa razmjernosti jest dobiti odgovor na pitanje je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava zajamčenog člankom 8. Konvencije, odnosno bi li nalog za iseljenje neovlaštenog korisnika predstavljao neopravdano miješanje u njegovo pravo na dom.
Postoji različita praksa hrvatskih sudova po ovom pitanju, i teško je davati nekakve "prognoze" sudskih postupaka, ali ovaj prigovor nameće se kao jedini logičan s obzirom na opisanu situaciju.
