• Većina ljudi u svijetu je barem jednom u životu doživjela pogoršanje svoje ekonomske ili  financijske situacije. To nije ništa neobično, ali je neugodno: tako se „po prirodi stvari“ odvijaju „ciklusi“ ekonomskog pada i rasta - naizmjenično. Upravo smo sada svi u fazi ekonomskog pada, što podrazumijeva da ono o čemu nismo previše brinuli odjednom postaje jako važno: to su naši dugovi, jer njihova otplata postaje otežana i neizvjesna

Nažalost, vjerovnici i dužnici nikako nisu u „pravednom“ odnosu, jer vjerovnik sve rizike zajedničkog posla prevaljuje na dužnika. Takve smo svi ugovore potpisali, ali ugovori i pravila postoje kako bi se mogli i promijeniti, zar ne?

Banke u Hrvatskoj nastoje sve slučajeve rješavati individualno. Staro je pravilo: što veći dužnik, banka ima više razumijevanja. Što manji klijent, banci je i manje interesantan. Što se dužnika tiče, on nikako ne može izbjeći barem – glavobolju, a u najgorim slučajevima i gubitak imovine i bankrot. Svakako je vrlo teško breme što je u većini slučajeva kod ugovaranja duga, banka ili druga financijska institucija preko osobnih mjenica i mjeničnih izjava osigurala da može pokrenuti ovrhu, i to na svu osobnu imovinu dužnika, u cilju naplate duga po osnovnom poslu.

Što treba učiniti, kako se postaviti? Svatko od nas ima svoj način pristupa životu, pa tako i ovom njegovom segmentu. Netko će reći: baš me briga! Neka bude što mora biti. Drugi ljudi su nešto budniji, pa žele znati kako stvari stoje ili kako bi se mogle razvijati u budućnosti, tj. žele imati neke opcije ili razraditi rješenja. Treći su „taktizeri“ poput igrača pokera: oni će čekati da uhvate „najbolji moment“ za akciju u svoju korist. Četvrti pak žele odmah sve imati pod kontrolom, odmah sve znati i riješiti što je više toga moguće.

U svakom slučaju važno je razumjeti suštinu stvari i imati informacije temeljem kojih ćemo sami odlučiti kada i kako djelovati. Ili ne djelovati, jer i to je svojevrsna „akcija“, tj. reakcija na stvorenu situaciju.

Ono što trebamo znati jest da ako kriza potraje i produbi se, i mi ćemo biti u gadnoj stisci. Trebat ćemo tražiti najbolje izlaze za sebe, čak i „fair-trade“ ili pravednu raspodjelu duga! Zasad je vaga debelo na strani naših vjerovnika, a dužnike nitko ništa ne pita! Malo je ružna usporedba, ali istinita: „Stado je na okupu i sluša vođu!“ Nitko ne želi biti u prvom redu, i to kao „crna ovca“!

Nažalost, mnogima je „voda došla do grla“ i trebaju se hitno opredijeliti za neku akciju.

No, idemo vidjeti neke konkretne primjere: pretpostavimo da ste obrtnik i da imate automobil na operativni leasing, a poslovanje vam ide lošije, tj. naplata prihoda je sve manja. Otplata leasinga postaje upitna. Razmišljate i o zatvaranju obrta ili o stavljanju u mirovanje, ali poteškoće čine ugovorena leasing zaduženja.

Svakako se javite svom referentu u leasing kući da saznate koje su mogućnosti: 

• Otkup: koliko točno iznosi otkup vozila na današnji dan, a koliko po isteku leasinga? Koliki je taj iznos ako ga vi preuzimate, a koliko ako ga netko drugi preuzima? 

• Povrat automobila: koliko rata trebate otplatiti, koliko košta procjena vrijednosti vozila od strane sudskog vještaka, koliko je očekivana razlika u prodajnoj cijeni vozila do njegove ugovorene vrijednosti, što sve vama pada na teret kao trošak?

• Prijenos leasinga na drugi subjekt: kako se provodi, koliki su vaši troškovi?

Kada dobijete sve ove informacije, moći ćete bolje odlučiti kojim smjerom krenuti i što vam je dalje za činiti.

Ako imate različite kredite namjenske ili nenamjenske, privatne ili poslovne, također savjetujem da se javite svom referentu u banci kako biste se informirali.

• Stanje duga: koliko točno iznosi stanje vašeg duga, koliko ste dosad otplatili kamate, a koliko glavnice? Koliko još morate otplaćivati kredit? 

• Ako je vaša financijska situacija već sada problematična i imate dospjelih, neplaćenih rata, te vam treba financijski „predah“ - zatražite od banke da ipak „potražite zajedničko rješenje“, prije nego se pokrenu ovrhe i druga sredstva „zaštite interesa banke“.

Naime, trebate znati da su banke obvezne po zakonu pokrenuti sredstva tzv. prisilne naplate u određenom roku, osim ako se ne promijene elementi iz ugovora. Što možete zahtijevati? Reprogram duga, moratorij na dio otplate, smanjenje kamata ili promjenu drugih uvjeta iz ugovora. Što ćete stvarno postići ovisi o vašoj umješnosti u pregovaranju, ali i o trenutnoj poslovnoj politici banke.

(photo by ramzi hashisho)