Ako već imate registrirano poduzeće, trebate li otvarati i obrt u svrhu “lakšeg izvlačenja novca”?
Najčešće se pod tim terminom podrazumijeva plaćanje manje poreza, ali ima i drugih razumijevanja.
Pokušat ću dokučiti sve njih i postaviti računicu, a zaključak ću ostaviti vama.
Raspolaganje novcem s računa obrta ili poduzeća nije nikada problem. U poslovnici banke ili putem internet bankarstva jednostavno je poslati nalog da se novac sa žiro-računa isplati u gotovini ili pošalje na nečiji tekući račun.
Razlika je u poreznom tretmanu takve radnje, tj. u opravdanju za nju.
Novac na računu obrta pripada fizičkoj osobi-obrtniku i ono što ne isplati namjenski za pokriće nekog izdatka bit će tretirano kao akontacija njegovog dohotka. To je jedna olakotna okolnost.
Međutim, porezne kontrole odbit će knjigovodstveno povezivanje puke činjenice podizanja novca s računa s nekim izdacima, jer se traži navođenje svrhe isplate.
Suprotno tome, poduzeće ne treba navoditi svrhu prilikom podizanja gotovine jer je dužno voditi knjigu blagajne za sve gotovinske transakcije, pa će se svrha navesti na isplatnici koju će osoba kojoj se isplaćuje i potpisati, a sve će biti evidentirano i u blagajničkom izvještaju (tzv. dnevniku).
Ipak, opasnost od pogreške je ovdje veća! Naime, s obzirom da je poduzeće pravna osoba odvojena od svog osnivača, direktora ili zaposlenika - nikome nije dozvoljeno raspolagati imovinom poduzeća bez relevantnog razloga. Svako takvo činjenje bit će od strane poreznika protumačeno kao stjecanje dohotka od kapitala koje je opterećeno najvišom stopom poreza. O tome u ovoj rubrici postoji cijeli zaseban tekst.
Druga opcija bi bila isplate tretirati kao predujmove dobiti - što se smije raditi samo ukoliko ona doista i proizlazi iz poslovanja poduzeća do tog određenog dana. Osim što istovremeno s predujmom dobitka u državni proračun treba platiti i 12%poreza na dohodak od isplaćenog dobitka, i samu uslugu utvrđivanja poslovnog rezultata u tijeku godine ćete vjerojatno morati nešto platiti.
Međutim, razboriti poduzetnik će na vrijeme misliti i u suradnji sa svojim knjigovođom takve isplate može tretirati kao pozajmice, što je kudikamo porezno atraktivnije. Potrebno je samo na vrijeme napraviti sve radnje. I o tome smo pisali.
Toliko o komplikaciji podizanja “svog novca”.
Što se tiče poreza, odavno je također u ovoj rubrici prikazan izračun da se prihod do 150.000 kn više isplati steći kroz obrt. Osobito ako je tom konkretnom obrtniku dostupno paušalno oporezivanje.
Zato, ako tek odlučujete što otvoriti i visina poreznih davanja je jedino što određuje vašu odluku, u ovom slučaju računica je jasna.
Ako ste ipak već iz sveukupnosti svojih uvjeta i ciljeva ranije donijeli odluku otvoriti poduzeće, sad ga imate registriranog i u pogonu, a na nekom internet forumu ste pročitali nečiji ishitreni savjet kako treba dodatno otvoriti i obrt da biste plaćali manje poreza - nastavite čitati!
To poduzeće vjerojatno dobro posluje, jer ako nemate puno prihoda, nemate ni brige kako platiti manje poreza. Stoga, prvi uvjet naveden maloprije je već zadovoljen, jer kod većih prihoda se ipak plaća manje poreza poslujući kroz poduzeće.
U tom ste poduzeću vjerojatno i zaposleni, jer ako niste, znači da radite negdje drugdje, ili da niste svjesni prekršaja koji činite.
Otvorite li dodatni obrt ako niste zaposleni, plaćat ćete obrtničke doprinose godišnje 22.200 kn, a u slučaju paušalnog oporezivanja godišnje oko 18.600 kn.
Otvorite li dodatni obrt ako jeste zaposleni, po isteku godine platit ćete doprinose od 35%na cijeli iznos dohotka tog obrta, a u slučaju paušalnog oporezivanja oko 5.000 kn godišnje.
Obrt će također plaćati i porez na tvrtku, godišnje oko 600 do 1.000 kn, kao što ga već plaća i postojeće poduzeće.
Također, oba će subjekta plaćati godišnju naknadu za šume, vjerojatno i članarinu turističkoj zajednici, komunalnu naknadu i možda još neko manje davanje.
Obrt će trebati vjerojatno također knjigovođu, osim ako bude paušalist.
I na kraju, kad kao fizička osoba koja ima registriran obrt budete podnosili poreznu prijavu, svi će se vaši dohotci zbrojiti - i oni od obrta i oni iz poduzeća!
Porez će u slučaju paušalnog oporezivanja obrta biti za taj dio oko 1.250 kn godišnje, ali ako to iz nekog razloga ne bude uopće dostupno (primjerice, zbog vrste djelatnosti), primjenjivat će se progresivne stope od 12, 25 i 40%, raspoređene po razredima koji ovise o visini cjelokupnog vašeg dohotka u toj godini (onog od plaća, isplaćene dobiti i obrta).
Zaključak donesite sami, ali molim zbrojite sve opisane troškove koje sam navela, a ne samo porez. On je samo jedan od njih.