U ovoj smo rubrici već pisali i o načinima zapošljavanja i kada je ono uopće potrebno.
Da podsjetim, obrtnici će biti zaposleni već samim činom početka poslovanja svog obrta, a u doba tzv. predregistracije tj. otvaranja bez početka rada (koju mogućnost samo neki koriste) nisu zaposleni. Posljedično, čim zatvore obrt obrtnici neće biti zaposleni, a u doba mirovanja radni staž im teče. Ovo zadnje je često krivo protumačeno, i stoga morate paziti da se dobro raspitate o razlikama između mirovanja i primjerice, sezonskog obrta.
S druge strane, osnivač poduzeća nije zaposlen nikakvim automatizmom, niti je nužno da bude. Direktor poduzeća bi pod nekim uvjetima morao biti u tom poduzeću zaposlen. Koji su to uvjeti i kako im se eventualno može doskočiti - informacije su koje ovise o konkretnom slučaju i prelaze okvir ove rubrike.
Obrtnik ne može utjecati na visinu troška svog rada, jer će mu visinu doprinosa odrediti porezna uprava rješenjem. Nakon što plati 1.800 kn u proračun za svoje doprinose, obrtnik osobno može raditi i dulje od uobičajenog dnevnog radnog vremena, i ne treba si isplaćivati nikakvu plaću.
Poduzeće, s druge strane, mora sa svakim zaposlenikom sklopiti ugovor o radu u kojem se ugovaraju svi parametri radnog odnosa, među kojima su i radno vrijeme i visina plaće. Drugim riječima, ne smijete propustiti sami sa svojim poduzećem sklopiti ugovor o radu, jer vi i ono ste dvije osobe u pravnom smislu. Za poduzeće će ugovor potpisati njegov direktor, pa je česta situacija da u ime obje ugovorne strane ugovor potpisuje ista osoba. To neka vas ne zbunjuje.
Plaću ne možete nikada isplatiti u iznosu manjem nego što ste ugovorili sa djelatnikom, a niti manje od minimalnog iznosa koji propisuje država otprilike svake godine. Trenutno je minimalna plaća za puno radno vrijeme bruto 3.017,61 kn.
Trošak takve plaće je ukupno 3.537 kn, od čega će 2.388 ići radniku, a razlika u državni proračun.
Za veće iznose i trošak plaće raste, jer rastu i stope poreza na dohodak. Za grubu računicu: na svaku kunu koju ćete dati radniku, dodajte još 45-60 lipa koje ćete istovremeno morati uplatiti u proračun. Detalje će vam, naravno, svaki mjesec izračunati vaš knjigovođa.
Sve navedeno o ugovaranju i troškovima plaća primjenjivat će i obrtnik u slučajevima kada zapošljava djelatnika.
Ograničenja u broju zaposlenih osoba nema ni kod obrtnika ni kod poduzeća, bilo d.o.o., jednostavni d.o.o. ili neki treći oblik poduzeća.
Zapošljavanje, svaku promjenu u vezi zapošljavanja, pa tako i prekid ugovora o radu dužni ste u roku od 24 sata prijaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Ako ste s radnikom prekinuli ugovor, ili je on vama dao otkaz, a to niste u navedenom roku tamo prijavili - platit ćete doprinose i za razdoblje u kojem nije bilo rada, a još ćete možda platiti i prekršajnu kaznu zbog propuštanja roka. Ona vam slijedi i ako zapošljavanje na prijavite na vrijeme.
Budući da je taj rok nekada bio 15 dana, pa lani 7 dana, ovu važnu obavezu nemojte smetnuti s uma.
Danas većina koristi mogućnost elektronske prijave, ali za nju morate ranije priskrbiti certifikate, i nećete moći na taj način prijavljivati ako ih niste ranije aktivirali.
Sve u svemu, niste li sami sposobni pratiti propise i računovodstvena pravila, nađite si dobrog knjigovođu. Registriranog i legalnog.
Sretno!