Najvažnija razlika između udruga i poduzetnika je u činjenici da udruge nisu dužne fiskalizirati svoje poslovanje, osim ukoliko nisu pokrenule neku djelatnost sa ciljem postizanja dobiti.
U svim temama ove rubrike nastojim se osvrnuti i na poslovanje udruga, a ubuduće planiram povremeno pisati samo njihovom poslovanju. Naime, primjećujem da oni koji ih vode prečesto ne shvaćaju da je samo mali dio propisa koji uređuje isključivo poslovanje udruga, a da su - zapravo - dužni poštivati većinu propisa kao i poduzetnici.
Prije svega tu mislim na sve propise o plaćanjima fizičkim osobama, a među njima i volonterima. Volonteri bi trebali raditi bez naknada, a udruga im može nadoknaditi samo troškove koje su pri tome imali, i to pod propisanim uvjetima i do dozvoljenih granica.
Sve mimo toga, podložno je oporezivanju dohotka. Dapače, čak i činjenicu nadoknade troškova službenih putovanja volonterima, treba prijaviti u roku od 15 dana po isteku mjeseca putem JOPPD obrasca elektronskim putem.
Zapošljavati ugovorom o radu udruga može na isti način kao i svi ostali, te pri tome poštovati i sve druge obveze prema zaposlenicima temeljem propisa iz područja radnog prava. Zato, voditelji udruga mogu slobodno čitati sve članke iz ove rubrike koji su na tu temu.
Što se računovodstva tiče, novoosnovane udruge dužne su prve tri godine voditi tzv. dvojno knjigovodstvo na konto karticama, isto kao i poduzeća. Dodatno, dužne su to voditi na propisanom računskom planu, dok je poduzetnicima dozvoljeno da kontne planove ustanove sami. Svaka tri mjeseca udruge su obavezne podnositi izvješća o stanju svojih prihoda i rashoda.
Ako u te tri godine udruga ne ostvari ukupne prihode ili imovinu veće od 230.000 kn, bit će dostupno njezinoj skupštini da donese odluku da nadalje vodi sa-mo evidenciju jednostavnim knjigovodstvom, primjenom principa blagajne. Ovaj je cenzus do ove godine bio znatno manji.
Svi sa nestrpljenjem očekujemo donošenje novih propisa o financijskom poslovanju udruga, koji se najavljuje već drugu godinu, a u kojem je najavljeno niz novih rješenja.
Najvažnija razlika između udruga i poduzetnika je u činjenici da udruge nisu dužne fiskalizirati svoje poslovanje, osim ukoliko nisu pokrenule neku djelatnost sa ciljem postizanja dobiti. To udrugama omogućava da još uvijek i svoje gotovinske naplate realiziraju bez fiskalizacije, tj. istovremene prijave tog gotovinskog tijeka na server Porezne uprave.
Slijedeća je bitna razlika da udruge mogu primati donacije. Te donacije se koriste za financiranje poslovanja udruge, tj. za ostvarivanje ciljeva koji su postavljeni statutom udruge.
Udrugu darivati mogu i poduzetnici, kojima će to do određenog iznosa čak biti i porezno priznati trošak.
Ono što se u praksi često dešava da se donacije koriste za istovremeno gotovinsko plaćanje fizičkim osobama koje su za udrugu nešto obavile, najčešće volonterima, ili čak i zaposlenicima. To je, naravno, nedopušteno ponašanje, jer udruga bi za svaku donaciju trebala izdati uplatnicu onome tko ju je dao. Nakon evidentiranja tog prihoda u poslovnim knjigama, udruga ga može upotrijebiti za neki rashod.
Ako se radi o isplatama gotovog novca, udruga bi morala imati odgovarajuće potpisane isplatnice, te knjigu blagajne za sve gotovinske tijekove.
Plaće se niti ne smiju isplaćivati u gotovini, a honorari se isključivo plaćaju na žiro račun.
Vjerujem da će se ponašanje odgovornih osoba udruga znatno promijeniti kada nastupe novi propisi, koji predviđaju i kazne, ali i odgovornost privatnom imovinom.
Kao mali poduzetnik iz profitnog sektora, veselim se svakom ujednačavanju položaja i sprečavanju zloupotreba. A kao knjigovođa, rado pomažem i udrugama da se snađu u financijama.
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
