Umjetnici koji vode poslovne knjige mogu biti i primatelji donacija do iznosa od 20.000 kn godišnje (čak i do 25.000 kn sa potvrdom ovlaštene udruge), neoporezivo.
Iako smo svi poduzetnici danas upravo virtuozi preživljavanja, danas ipak o onima koji umjetničkim izražavanjem zarađuju kruh svagdašnji.
Za početak bih ukazala na razliku između autorskog djela i umjetničkog djela. Nedvojbeno je svako umjetničko djelo autorsko, i definirano je između ostalog i Zakonom o autorskom djelu. Međutim, naravno, od svih vrsta autorskih djela samo su neka umjetnička.
U formalnom smislu, a i za potrebe oporezivanja, samo se djela koja imaju potvrdu udruženja sa javnim ovlastima mogu smatrati umjetničkim djelima. Takvih je udruga u Hrvatskoj nešto više od dvadeset i vjerujem da su umjetnici upoznati sa kriterijima za članstvo u tim udrugama. U pravilu, svaka vrsta umjetničkog izražavanja ima svoju udrugu.
Za privređivanje od umjetnosti dalje je bitna razlika je li to umjetniku jednino zanimanje, ili je negdje zaposlen.
Ako je zaposlen, i umjetnički rad mu je sporedno zanimanje, tada zaradu od umjetnosti može regulirati na dva načina: prvi je da mu isplatitelji prilikom isplate ustegnu dio za porez i eventualni prirez, a neto naknadu mu doznače na žiro račun.
Ako to oni ne učine, umjetnik je dužan prijaviti se u registar poreznih obveznika (nap: ovo nije registriranje djelatnosti) te u roku od 8 dana od primitka sam obračunati i uplatiti porezna davanja.
U oba slučaja podnosi se JOPPD obrazac.
Koliki je porez? Za svako autorsko djelo, porez se plaća tek na 70% primitka. Dodatno, ako umjetnik posjeduje potvrdu gore spomenutih udruga sa javnim ovlastima da se radi o umjetničkom djelu, porez će se platiti samo na 45% primitka. Porezna je stopa 25%, a na iznos poreza se eventualno obračunava i prirez, ovisno o prebivalištu umjetnika.
Napominjem da umjetnik ne može računati na naknadno pribavljanje potvrde i uvećanje odbitka na godišnjoj poreznoj prijavi, već je to moguće isključivo prilikom isplate.
Umjetnik koji primi naknadu iz inozemstva, treba postupiti ovisno o tome je li u zemlji isplatitelja već plaćen porez. Ako jeste, na godišnjoj poreznoj prijavi će se obračunati i taj porez kao plaćeni, ali će se za oporezivanje primjenjivati progresivne stope. Zato je na umjetnicima da se u takvim situacijama posavjetuju sa stručnim osobama i izračunaju ne bi li im ipak bilo isplativije da plate u roku od 8 dana porez po stopi od 25%bez korištenja iznosa plaćenog u inozemstvu - jer takve su situacije prilično česte.
Ako su tijekom godine obračunavani porezi na primitke, umjetnik nije dužan predati godišnju prijavu poreza zbog umjetničkog sporednog privređivanja, ukoliko neka druga njegova okolnost nije uspostavila takvu obvezu. Kao i uvijek kod poreza na dohodak, nema univerzalnih odgovora unaprijed, već je potrebno sagledati konkretne okolnosti.
Ako je umjetnički rad osnovna djelatnost, umjetnik je dužan plaćati i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Da bi znao mjesečni iznos za doprinose, umjetnik se prvo mora poreznicima izjasniti hoće li porez obračunavati i plaćati njegovi isplatitelji, ili će voditi poslovne knjige.
U prvom slučaju umjetnik će mjesečno plaćati doprinose u iznosu od 2.950 kn, a u drugom 3.250 kn. Prvome plaćeni iznos neće biti izdatak, jer se smatra da je on obuhvaćen u paušalnom odbitku za koji se umanjuje porezna osnovica kod isplate, a drugome će biti izdatak - kojeg će zavesti u svojoj knjizi primitaka i izdataka u trenutku plaćanja.
Umjetnicima koji - posredstvom svojih udruga - uspješno prođu postupak pri nadležom stručnom povjerenstvu i dobiju odobrenje Ministra kulture, doprinosi će biti podmirivani iz sredstava državnog proračuna. Ipak, gle čuda, tada će osnovica za obračun doprinosa biti manja! Istina, plaćat će drugi, ali će umjetnik računati sa manjom mirovinom.
Umjetnici koji vode poslovne knjige mogu biti i primatelji donacija do iznosa od 20.000 kn godišnje (čak i do 25.000 kn sa potvrdom ovlaštene udruge), neoporezivo.
Ako je davatelj donacije neki drugi poduzetnik, njemu će takva donacija za umjetničke svrhe biti porezno priznati trošak do visine 2%njegovih prošlogodišnjih prihoda.
I umjetnici se mogu odlučiti plaćati porez na dobitak po razmjernoj stopi od 20%ali tada su dužni voditi financijsko knjigovodstvo nalik na poduzeća.
Iz svega zaključujem da umjetnici moraju pravi poslovni ljudi da se u svemu ovome snađu!
Ja vam želim puno inspiracije, a još više sreće i financijske razboritosti!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
