Radnik koji je u dopunskom radu mora biti svjestan da su njegove radne obveze prema svakom poslodavcu ovisne o ugovorima o radu koje je s njima sklopio, i treba procijeniti je li sposoban to sve ispoštovati sa tako malo vremena za odmor.
Od ljeta 2014. godine, sa posljednjim promjenama Zakona o radu, poduzetnici imaju mogućnost zapošljavati i osobe koje su već zaposlene. Ta se mogućnost zove dopunski rad radnika, a takvog je radnika moguće zaposliti za najviše 8 sati tjedno, ali godišnje ne više od 180 sati.
Drugim riječima, ako takav ugovor sa djelatnikom sklopite za maksimalnih 8 sati tjedno, moći ćete ga tako angažirati najviše nešto više od pola godine, a ako će raditi manju tjednu satnicu, razdoblje će moći dulje trajati.
Izuzetno je važno da vam taj radnik donese izričitu suglasnost svog primarnog poslodavca za rad kod vas i to na radnom mjestu na kojem ga zapošljavate. Ako naknadno mijenjate radniku radno mjesto, morat ćete imati novu suglasnost. Ovo je važno prije svega zbog tržišnog natjecanja, i sasvim je prirodno da prvi poslodavac mora znati što i za koga će mu radnik raditi.
Beneficija nemate, iako je često prisutno mišljenje kako takvom radniku ne treba plaćati doprinose. Dakle, za vas je to radnik zaposlen na nepuno radno vrijeme, i doprinose mu plaćate kao i za ostale djelatnike.
Radnik može sam odlučiti kojem će poslodavcu dati original svoje porezne kartice, i samo će taj poslodavac moći dio plaće u visini osobnog odbitka izostaviti od oporezivanja, a ostali će oporezivati cijelu plaću.
Moguće je i da radnik radi kod više poslodavaca u nepunom radnom vremenu do ukupno 40 sati tjedno, a onda još i u dopunskom radu. U tom će slučaju svi ovi prethodni trebati dati suglasnost za dopunski rad.
Ako radnik ima ovrhe, ili zaštićen račun, postupat ćete jednako kao i za ostale: prema potvrdama Fine ili ovršnim ispravama.
Druga vaša pozicija, kao poduzetnika, može biti da vaš radnik poželi kod drugoga raditi u dopunskom radu. U tom slučaju, na vama je da odlučite hoćete li na to pristati i uručiti mu konkretnu suglasnost. Pri tome obratite pažnju da vam on više neće moći raditi prekovremeno, osim u slučaju da vi posjedujete njegovu pismenu suglasnost za prekovremeni rad.
Što se tiče godišnjih odmora i ostalih prava iz radnog odnosa, radniku u dopunskom radu pripadaju ista prava kao i ostalim radnicima.
Iz praktičnih razloga bilo bi poželjno da se poslodavci usklade o razdoblju korištenja godišnjeg odmora pojedinog radnika, jer u protivnom taj radnik ne bi nikada u potpunosti konzumirao godišnji odmor. Što bi mu značilo 'odmarati se od rada kod poslodavca kod kojeg radi do 16 sati, ako iza toga redovno odlazi na posao kod drugog poslodavca?!
Radnik koji je u dopunskom radu mora biti svjestan da su njegove radne obveze prema svakom poslodavcu ovisne o ugovorima o radu koje je s njima sklopio, i treba procijeniti je li sposoban to sve ispoštovati sa tako malo vremena za odmor. Kad je na bolovanju, o tome mora obavijestiti sve svoje poslodavce. Godišnju poreznu prijavu će morati podnositi, pa će se putem nje obračunati i možebitna činjenica da osobni odbitak nije u potpunosti bio iskorišten prilikom mjesečnih isplata plaća.
Na stručnim seminarima dobivamo informacije da institut nije u praksi učestalo primjenjivan. Iako je intencija zakonodavca bila usmjerena ka smanjivanju rada na crno, poduzetnicima se izgleda čini previše komplicirano zapošljavati radnike na ovaj način, i same sebe ograničiti na više načina, kad na tržištu rada većinom mogu naći dovoljno slobodnih zaposlenika. Svima je najdraža financijska stimulacija, a takve ovdje nema ni za poslodavca ni za radnika. Izuzev, nažalost za podplaćenog ili polugladnog radnika koji bi pristao na sve. Nažalost.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
