Zašto mirovina bračnog druga ne ulazi u zajedničko stečenu imovinu u razmjeru godina staža odrađenih tijekom trajanja braka?
Što je bračna stečevina definirano je člankom 36. Obiteljskog zakona. Njime je propisano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.
Budući da je rad osnova stjecanja zajedničke imovine, u bračnu stečevinu ulaze plaće i drugi primici po osnovi rada, kao i imovina pribavljena radom bračnih drugova tijekom trajanja bračne zajednice (nekretnine, pokretnine, ušteđevina, vrijednosni papiri, vlasništvo trgovačkih društava ili obrta). Bračnu stečevinu čine i oni prihodi koji se ostvaruju od imovine stečene radom (kamate, dividende, najamnine), kao i prava na temelju ugovornih odnosa (životno osiguranje, mirovinsko osiguranje i sl.), dobici od igara na sreću te imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava. Imovina koja potječe od imovine bračnih drugova stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice također je bračna stečevina i ako je nastala po prestanku bračne zajednice (primjerice kupnja stana nakon prestanka bračne zajednice, ali novcem pribavljenim prodajom nekretnine koja je bila bračna stečevina).
Zakonom se ne riješavaju pitanja određenih prava imovinskog karaktera koja nastaju za vrijeme trajanja bračne zajednice (prava s osnova dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima, pravo na isplatu dividende iz dionica i poslovnog udjela, pravo iz namjenske stambene štednje, životnog osiguranja ili dopunskog mirovinskog osiguranja). Vrijednost svake dionice kao i njihova dividenda bračna je stečevina jer je nastala temeljem ulaganja sredstava zarađenih za vrijeme bračne zajednice. Ako je bračni drug prije sklapanja braka imao vlastite dionice ili poslovne udjele, dividenda koja je došla na naplatu za vrijeme trajanja bračne zajednice ili nakon prestanka braka je njegova vlastita imovina. U vezi s ugovorima o životnom osiguranju za slučaj smrti ili nezgode koje sklope bračni drugovi ili jedan od njih, treba napomenuti da sredstva ostvarena realizacijom ugovora na način da protekom ugovorenog roka bračnom drugu bude isplaćen ugovoreni iznos na ime životnog osiguranja ili da mu se doživotno isplaćuje mjesečnu naknadu, odnosno u slučaju prijevremenog odustanka od ugovora da se isplati iznos koji bračnom drugu pripada, treba kao i ušteđevinu smatrati bračnom stečevinom. Osim u slučaju ako je bračni drug svoje osiguranje plaćao iz vlastite imovine, onda bi i dobit iz nje predstavljala vlastitu imovinu, ili ako bračni drug osiguranik realizira premiju na ime naknade štete koju je pretrpio nastupom invaliditeta, tada bi se radilo o materijalnoj satisfakciji vezanoj isključivo uz osobu bračnog druga. Ugovorom o dodatnom mirovinskom osiguranju ostvaruje se poseban oblik štednje. Uplaćivanjem u mirovinski fond povećava se iznos bračnog druga koji će on jednog dana koristiti kao povećani iznos mirovine. Takva mirovina, kao i svaki drugi oblik zarade (plaće) smatra se bračnom stečevinom. Ako bi bračni drug raskinuo ugovor o dodatnom mirovinskom osiguranju, novac koji se takvom štednjom prikupio, također je bračna stečevina.
Mirovina (starosna, prijevremena starosna, invalidska, privremena invalidska i obiteljska) je novčano primanje iz mirovinskog osiguranja, a mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti je dio sustava mirovinskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava. Dakle, radi se o skupu prava koja ostvaruje osiguranik, kao fizička osoba koja je na osnovi radne aktivnosti (radni odnos, obavljanje djelatnosti i dr.) bila obvezno osigurana na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a koja prava mogu ovisiti i o duljini razdoblja provedenog u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju u stvarnom trajanju (staž osiguranja). Stoga se kod mirovine ne radi o primitku s osnova rada, niti o imovini koja je stečena radom, već o određenom skupu prava koje ostvaruje bračnu drug činjenicom da je bio obvezno osiguran u sustavu mirovinskog osiguranja i da su iz njegove plaće u taj isti sustav mirovinskog osiguranja uplaćivana novčana sredstva. Kao takva ta prava nisu obuhvaćena zakonskom odredbom koja regulira bračnu stečevinu i moram priznati da meni nije poznata sudska praksa koja bi ih u istu uključivala.
