Moja majka i moj pokojni otac živjeli su u izvanbračnoj zajednici. Kad je on umro (prije 19 godina), a s obzirom da nisu bili u braku, nije ostvarila pravo na njegovo nasljedstvo. S njim je imala šestero djece. Svake godine mi djeca dobivamo svaki zasebno rješenja u kojima su neka zemljišta koja su vjerojatno na njega glasila, ali ih je vjerojatno nasljedila njegova obitelj, a ne mi te mi na to nemamo prava, tako oni tvrde. Postoji li ikakva šansa da se to promijeni i da mi postanemo nasljednici kao njegova djeca?

 

Djeca ostavitelja spadaju u prvi nasljedni red njegovih zakonskih nasljednika, jednako kao i bračni odnosno izvanbračni drug. S obzirom na nesporne zakonske odredbe, doista mi je teško iz sadržaja vašeg pitanja zaključiti zašto bi vaša majka, braća i sestre i u konačnici i vi bili isključeni od nasljeđivanja iza vašeg pokojnog oca. U svaki ostavinski postupak koji je iza pokojnog u tijeku imate se pravo uključiti kao zakonski nasljednici, dostaviti dokaze o svojim rodbinskim vezama s pokojnim, a tada je na trećima koji vam takvo pravo osporavaju da dokažu zašto vi ne bi spadali u krug nasljednika iza ostavitelja.

Ono što svakako trebate učiniti jeste prikupiti svu dokumentaciju s kojom raspolažete i obratiti se odvjetniku po svom izboru kako biste raščistili sve nedoumice. S ovim nemojte oklijevati niti odugovlačiti jer Zakon o nasljeđivanju poznaje i institut zastare prava na potraživanje ostavine, pa tako pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke. Prema nepoštenu posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina.