Osnivač poduzeća treba u roku mjesec dana obavijestiti poreznike o svom novom poduzeću
Pobrojati ću najčešće zablude oko pokretanja poduzetništva koje uočavam kroz svoje svakodnevne kontakte s malim poduzetnicima i onima koji to žele postati
- Pokretanje poduzetništva je dugačak, kompliciran i skup proces.
Ne. Otvoriti obrt možete čak i putem sustava E-građanin, a uobičajeno u servisu Hitro ili Uredu za gospodarstvo. Najdulje sve traje nekoliko dana, košta par stotina kuna i jednostavno je kad znate što želite.
Otvoriti poduzeće j.d.o.o. ili d.o.o. možete preko bilo kojeg javnobilježničkog ureda, koji će vam pripremiti dokumentaciju i proslijediti ju nadležnom Trgovačkom sudu. Obično i ovaj postupak traje nekoliko dana, a trošak prvenstveno ovisi kakvo društvo otvarate: za jednostavno je manje od 1000 kn, a za d.o.o. oko 3.500 kn.
- Dok ne započne pritjecanje zarade, poduzetnik nema nikakvih obaveza prema državnim organima i poreznicima.
Ne. Osnivač poduzeća treba u roku mjesec dana obavijestiti poreznike o svom novom poduzeću, ali ono što je važnije je da mora paziti na reguliranje statusa osoba uključenih u osnivanje i upravljanje.
Obrtnik ima mogućnost koju poduzeće nema, a to je da otvori obrt bez upisa početka rada. Takav status može trajati najdulje jednu godinu, i dok traje on može pripremati svoje poslovanje, ali nikako ne istupati na tržištu kao isporučitelj. Kad upiše početak poslovanja, ima rok od par dana za prijavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, koje je obavezno.
- Paušalno oporezivanje je svima dostupno i najbolje ga je odabrati.
Ne. Prvenstveno, dostupno je samo obrtnicima, dopunskim djelatnostima i domaćim radinostima koji ga zatraže u roku od 8 dana od upisa početka rada. Poduzećima bilo koje vrste i samostalnim stručnim djelatnostima nije dostupno. Dalje, kao i u svim poreznim pitanjima, odgovor na pitanje što je najisplativije je kompleksan i ovisi o brojnim okolnostima. Za većinu jeste najpovoljnije, ali postoje prilike u kojima će onaj tko razmišlja na dulje staze i ima na umu kompletnu svoju dobrobit, svjesno odabrati plaćati porez na utvrđeni poslovni rezultat.
- PDV mora plaćati samo onaj tko je u sustavu PDV-a.
Ne. O tome ima puno tekstova u ovoj rubrici. Postoje nerijetki slučajevi kada i paušalno oporezovani plaćaju PDV. Pravila ovog poreza vrlo su kompleksna, pa na ovom mjestu samo spominjem ovu zabludu i upućujem na ranije detaljne tekstove o temi.
- U sustav PDV-a nikako ne treba ulaziti dok ne bude nužno.
Ne. Postoje brojni poduzetnici koji su se na vrijeme posavjetovali sa stručnim osobama koje su znale procijeniti okolnosti njihovog poslovanja i isplativost ulaska u ovaj porezni sustav. On je odvojen od sustava oporezivanja dohotka ili dobiti.
- Partnerstvo u poduzeću regulira se na način da je jedan partner osnivač, a drugi direktor.
Ne. Ako pod partnerstvom podrazumijevamo uobičajeno značenje podjele rizika i zarade, tada partneri trebaju biti svakako osnivači, a imenovanje direktora je stvar njihova dogovora, gdje to može biti jedan, obojica ili netko treći. Osnivaču pripada zarada, a direktor operativno upravlja i ne sudjeluje uopće u dobiti.
- Osnivač poduzeća obvezan je plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Ne. Onaj tko je samo osnivač, nema nikakvih obveza za doprinose. Direktor je taj koji treba brinuti o svojem statusu i o doprinosima, pri čemu postoji nekoliko mogućnosti o kojima sam iscrpno pisala u ranijim tekstovima.
- Obrtnik koji je negdje zaposlen u vrijeme dok ima otvoren obrt ne mora plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno, jer mu ih plaća poslodavac.
Ne. Svakako ih plaća i oni ovise o visini njegovog godišnjeg dohotka i načinu oporezivanja.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
