U slučajevima kada će vam u poslovanju trebati povremena pomoć, dogovoriti ju možete putem ugovora o djelu. Radi se o ugovoru kojim ćete s drugim ugovoriti izvršenje određenog djela (u smislu: rezultata rada), na kojem će rad trajati ograničeno vrijeme, i koji će u pravilu ta osoba obavljati u svom prostoru i sa svojim sredstvima.
Planirajte poveće iznose: na ugovorenu neto naknadu dužni ste platiti i doprinose za mirovinsko osiguranje 20% i za zdravstveno osiguranje 13%, porez 25% i prirez;
Računica je slijedeća: za neto naknadu od 1.000 kn, platit ćete još 883 kn državi, za neto naknadu od 2.000 kn platit ćete još 1.766 u državni proračun.
Radi li se slučajno o autorskom djelu, davanja će biti znatno manja: plaća se samo porez na dohodak od 25% i to po odbitku 30% priznatog odbitka. Dakle, na 1.000 kn neto autorske naknade državi plaćate samo 218 kn, iz razloga što je kod autorskog djela dio dohotka izuzet od oprezivanja, a doprinose uopće niste dužni plaćati.
Ipak, kod ugovora o djelu (ili, kako volimo reći: honorarnog rada) imamo jednu pogodnost, angažiramo li umirovljenike - jer za njih nismo dužni plaćati doprinose, već samo porez od 25%.
Imajte na umu da inspekcije neće ocjenjivati posao prema onome što ste na ugovor napisali kao naslov, već prema stvarnoj naravi posla koji neka osoba za vas obavlja, što znači da vas neće spasiti plan da u ladici držite ugovor o djelu, pa ga izvučete kao argument u slučaju kontrole.
Studentski i učenički ugovori su također oblik ugovora o djelu, dostupni samo redovnim studentima i učenicima srednje škole za vrijeme školskih praznika. Osim sa studentom, ugovarate odnos i sa studenskim servisom, koji će vam na računu obračunati poreze i doprinose za studenta, njegovu neto satnicu i svoju proviziju, što će sve zajedno biti samo 17% više od iznosa koji će primiti student na svoj žiro račun.
Ono što će vas kao malog poduzetnika najmanje opteretiti je angažiranje drugih malih poduzetnika - kao kooperanta ili vanjskih suradnika. To je ona danas tako popularna riječ: “outsoursing”. Te će osobe vama svoju uslugu obračunati putem računa (fakture), a drugih obaveza prema njima nećete imati. Naravno, to je istovremeno i jedan od razloga zašto je mnogo ljudi ostalo bez posla, kad ih je dojučerašnji poslodavac poslao da ‘otvore nešto svoje’ pa dođu raditi za njega!
Još imate mogućnost angažiranja radnika putem neke agencije za zapošljavanje, u kojem slučaju je taj radnik zaposlenik te agencije, koja ga upućuje na rad k vama, a vama za tu uslugu naplaćuje svoju proviziju.
Da rezimiram, planirajući konture svog poduzetništva, dosljedno osvijestite obim i vrstu rada drugih osoba koja će vam trebati, a nakon toga odaberite pravnu formu koja se za to primjenjuje i isplanirajte redovno plaćanje obveza koje će iz toga proizaći.
Odnedavno, sve vrste isplata vezane uz rad dužni ste isplaćivati na žiro ili tekući račun, a porezne vlasti pokreću direktne ovrhe za svaki dug državnom proračunu veći od 1.000 kn.
Financijska strana ove priče je očito od velikog utjecaja na vaš uspjeh. Međutim, dodala bih da je ona druga - ljudska strana - još važnija. Uzeti od nekoga njegov rad, a ne platiti mu - nije li to najobičnija krađa?!