Iako sam u ovoj rubrici više puta pisala o situacijama kada direktori u poduzećima trebaju biti zaposleni, a kada moraju plaćati doprinose, ipak su učestala pitanja o tome pa ćemo još jednom ponoviti za one poduzetnike koji nemaju volje ili vremena tražiti odgovor.
Na početku ću podsjetiti na razliku između osnivača poduzeća i direktora, tj. člana uprave. Prvi je onaj kome pripada zarada, profit, koju poduzeće ostvari, a drugi je onaj koji poduzeće zastupa i u njegovo ime poduzima pravne radnje. Obje funkcije mogu biti u jednoj istoj osobi. Brigu oko plaćanja doprinosa ima samo onaj tko ima status direktora.
Također, odmah na početku napomena da se sve odnosi i na direktore j.d.o.o. i da oni nemaju nikakve beneficije.
Direktor poduzeća mora biti upisan u registru trgovačkog suda, za što ga ovlašćuje osnivač, a on izričito takvu funkciju prihvaća ovjerenom izjavom. Funkcija je odgovorna i ne daje nikakvo pravo na udio u dobiti poduzeća, osim ako je pravo na takvu nagradu ugovoreno nekim dodatnim ugovorom u obliku stimulacije, a ne udjela.
Zašto je pametno dobro promisliti ukoliko vas prijatelj zamoli da mu 'iz usluge i samo formalno' potpišete da ćete biti direktor njegovog poduzeća? Prvo zato što ćete osobno odgovarati za poslovanje poduzeća. Drugo, ako niste nigdje zaposleni, morat ćete sami plaćati prilično veliku svotu mjesečnih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, za što ćete dobiti rješenje porezne uprave. Osnovica će biti prosječna bruto plaća u Hrvatskoj, a ona je sada 8.037 kn, što znači da je trenutno ukupna svota mjesečnih doprinosa par lipa manja od 2.990 kn. Obaveza je to vaša, i ne može ići na teret poduzeća.
Kada nemate brige da ćete primiti takvo rješenje? U slučaju da ste zaposleni u Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi, ili imate obrt ili registriranu samostalnu djelatnost.
Znači, zaposleni možete biti u poduzeću u kojem ste direktor, ali i na nekom drugom mjestu.
Podsjećam da se radno vrijeme određuje tjedno. Puno radno vrijeme je 40 sati tjedno, a nepuno je svako manje od toga.
U slučaju sklapanja ugovora o radu, što se smatra zapošljavanjem, prijava na HZMO se podnosi prije dana početka rada.
Svi elementi odnosa poslodavca i zaposlenika određeni su primarno Zakonom o radu, a poslodavac je obavezan isplaćivati plaće svim zaposlenicima, pa tako i onome od njih tko je u trgovačkom sudu označen kao direktor. Istovremeno sa plaćom plaćaju se i svi doprinosi i porezi. Visina plaće ovisi o ugovorenim poslovima i radnom vremenu, a o visini plaće ovisi i iznos doprinosa.
Za puno radno vrijeme najniža plaća koju je moguće ugovoriti u ovom trenutku je 3.029,55 kn bruto. Za nepuno radno vrijeme se ona određuje srazmjerno od tog iznosa, pa se tako, primjerice, za pola radnog vremena može ugovoriti najmanje 1.514,78 kn.
Trošak ovolike plaće, što predstavlja zbroj davanja i neto plaće, je 3.550,63 kuna i taj trošak ide na teret poduzeća, a zaposlenik dobiva neto plaću.
Na ovaj način moguće je, dakle, doskočiti onoj obavezi direktora da plaća doprinose.
Ako je umirovljenik direktor, za to vrijeme izgubit će pravo na mirovinu, a dobiti obavezu plaćanja spomenutih doprinosa. Ako je prokurista, neće ostati bez mirovine.
Student, pa i redovni, ima istu obavezu, a ona uključuje i plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje iako možda taj student ima iskaznicu kao član obitelji.
Činjenica je da mnogi imaju status direktora, nisu zaposleni, nisu sami prijavili svoj status, a nisu dobili niti rješenje. To ne znači da sve gore napisano nije točno, nego samo da nisu pronađeni od strane sustava.
Od početka studenog ažurirani su i informatički obrađeni podaci na svim trgovačkim sudovima, te su sada objedinjeni podaci po svakom OIB-u, što možete i sami pogledati na njihovim mrežnim stranicama.
To znači da je potrebno nekoliko sati informatičarskog posla da poveže te podatke sa onima koje ima HZMO. Kada će politika donijeti odluku da to učini - svi ćemo vidjeti. Ne bi valjalo da bude puno iznenađenih!
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
