Najveći neoporezivi iznos za ovu namjenu je godišnje 2.500 kn po zaposleniku koji radi u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme. Također, isti je iznos predviđen i za samog obrtnika ili djelatnika slobodnog zanimanja te poljoprivrednika
Poduzetnici se vjerojatno sjećaju kraja ljeta prošle godine kada smo svi skupa nagrađeni promjenom poreznog propisa i povećanju broja i iznosa neoporezivih isplata.
Naravno, zakonodavac je time samo stvorio i uredio uvjete za takve isplate, dok su poduzetnici ti koji moraju svojim poslovanjem generirati rezultate koji će omogućiti stvarnu isplatu svih tih neoporezivih primitaka. Ipak, ove isplate srećom nisu obvezne, što nije slučaj s minimalnom plaćom koja je dekretom od siječnja povećana na direktni teret poduzetništva, da bismo u predizbornoj kampanji morali slušati kako je vlada povećala plaću.
O lani uvedenim neoporezivim mogućnostima pisali smo u članku Raskoš neoporezivih isplata.
Već lani je bila predviđena mogućnost vaučera za tuzemnu turističku potrošnju, ali je tek nedavno sve do kraja definirano i tek s krajem lipnja propisima je sve definirano.
Primjećujem da se na internetu piše o ovome korištenjem termina ‘cro kartica’ i turistički vaučer’ dok je službeni termin: hrvatska turistička kartica.
Iznos i način isplate
Najveći neoporezivi iznos za ovu namjenu je godišnje 2.500 kn po zaposleniku koji radi u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme. Također, isti je iznos predviđen i za samog obrtnika ili djelatnika slobodnog zanimanja te poljoprivrednika.
Iznos poslodavac ne isplaćuje u gotovini niti na uobičajeni tekući račun primatelja, već se primatelj obraća banci koja mu dodjeljuje broj računa koji će biti povezan sa debitnom karticom propisanog dizajna. Poslodavac će iznos uplatiti na navedeni broj računa.
Poslovne banke će prethodno sklapati ugovore s Ministarstvom turizma, tako da nije poznato hoće li sve banke izdavati ove kartice i kakve će one naknade naplaćivati korisnicima kartica.
Poslodavac je dužan izvijestiti Poreznu upravu o izvršenoj isplati, putem JOPPD obrasca s propisanom šifrom za ovu namjenu, i to najkasnije dan koji slijedi isplati.
Namjena ove kartice
U skladu sa zamišljenim ciljem razvoja hrvatskog turizma, produljenja trajanja sezone i poticanja tuzemne turističke potrošnje, sredstva na debitnoj turističkoj kartici primatelji će moći koristiti za plaćanje usluga prehrane i pića u objektima koji pružaju ugostiteljske usluge, smještaja u objektima za smještaj, za plaćanje turističkih usluga turističkim agencijama te za usluge najma i leasinga plovila (charter).
Zakonodavac je, naime, propisao te četiri vrste primatelja naplate.
Sve će kartice biti na platformi Visa ili Mastercard kartica, a sam proces naplate će se vršiti putem pos aparata.
Napomene
Kartice će glasiti na ime osobe kojoj je ovaj neoporezivi primitak isplaćen te će biti neprenosive i zaštićene PIN-om, što znači da će njome moći plaćati samo ta osoba. Gotovinska isplata novca s te kartice nije predviđena, kao niti njeno korištenje na online platformama.
Kartica će biti valjana tijekom 4 godine, što znači da će primatelj imati toliki rok da potroši primljeni novac.
Poslodavcu, tj. isplatitelju, isplaćeni iznos je trošak poslovanja i nije predviđeno da bi on trebao imati nekih dodatnih troškova vezanih uz te kartice. Dapače, banku izdavatelja bira primatelj prema svom nahođenju i ona ne mora biti ista u kojoj ima tekući račun na koji prima plaću.
Isplatitelj mora voditi računa da je iznos od 2.500 kn predviđen po primatelju godišnje, što znači da će trebati pratiti iznos kod onih zaposlenika koji su zaposleni tijekom godine ili su istovremeno zaposleni kod više poslodavaca.
Zaključak
Ova je neoporeziva isplata nepovezana s iznosom od 3.000 kn koji se godišnje može neoporezivo isplatiti za prigodne nagrade, među kojima je i regres, pa tako predstavlja dodatnu mogućnost neoporezive isplate. Isplata nije vezana uz doba godine, jednako kao ni vrijeme korištenja (plaćanja) s ovom karticom.
Ostaje nam samo da se nadamo da će sve skupa što prije zaživjeti, jer u vrijeme kad zaključujem ovaj tekst na web stranicama banaka nema ni riječi o ovim karticama. Štoviše, samo su dvije banke za sada potpisale ugovor o izdavanju. Zakonodavac ima ideje o popustima na usluge koje se plaćaju ovim karticama, no vidjet ćemo hoće li za tako nešto postojati interes kod poduzetnika koji takve usluge isporučuju.
Živi bili pa vidjeli!
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
