Ove godine - zahvaljujući promjenama propisa donesenim u rujnu - poduzetnici imaju znatno veće mogućnosti neoporezivih isplata

 

Uobičajeno je da svake godine u ovo vrijeme poduzetnici žele ponoviti gradivo oko mogućnosti neoporezivih isplata. Jedni su već stekli dojam o uspješnosti svog poslovanja, pa ga žele podijeliti sa svojim radnicima, a drugi žele na ovaj način utjecati na iznos poreza na rezultat poslovanja (dohodak ili dobit) ili jednostavno doći do gotovine iz poduzetništva.

Ove godine - zahvaljujući promjenama propisa donesenim u rujnu - poduzetnici imaju znatno veće mogućnosti neoporezivih isplata.

U nastavku ću samo kratko o mjerama, a svakog poduzetnika upozoravam da po ovim temama mora biti dobro informiran od strane svojeg knjigovođe, jer svaka krivo obavljena isplata će zagorčati život i poduzetniku i knjigovođi: prvome, jer će morati plaćati zaostale doprinose i poreze zajedno sa kamatama, a drugome jer će morati obavljati radnje koje odskaču od uobičajene dinamike posla da bi proveo zaduženje za neosnovane isplate.

Naime, svaka isplata za koju se utvrdi da je bila neosnovana kao neoporeziva, smatrat će se neto plaćom isplaćenom na taj dan, te će za nju biti potrebno obračunati, zadužiti i naknadno uplatiti doprinose i poreze. U nekim situacijama moguće su brojne kombinacije uvjeta za sve djelatnike koji rade istovremeno kod više poslodavaca ili su kod trenutnog poslodavca došli tijekom godine, iz razloga što su limiti formirani za jednu poreznu godinu po osobi, a ne po poslodavcu. Sjećamo se godina kad su se iznosi brojali po poslodavcu, pa se ovo nikako ne smije smetnuti s uma.

Za većinu isplata potrebno je osigurati izjavu radnika o tome koliko je primio od drugih poslodavaca, ali poduzetnicima je važno znati da će se neistinite izjave prvenstveno lomiti na njima, a da - nakon što u proračun uplate pripadajući iznos davanja - sudskim putem od zaposlenika mogu tražiti naknadu štete zbog neistinite izjave. Brže će isti pješice do Irske, nego poslodavac do pravomoćne presude!

Obrtnici mogu sebi isplaćivati neoporezive iznose, osim dara u naravi, a paušalno oporezovanima ovakve isplate nemaju smisla, jer uopće ne prate svoje izdatke. Ako imaju zaposlenike, koriste po želji sve mogućnosti kao i ostali poslodavci.

Napominjem da ni jedna od neoporezivih isplata nije obavezna, već je samo kroz propise dana mogućnost da se ove isplate obave bez plaćanja poreza, pod propisanim uvjetima. Međutim, kada se je poslodavac sam kroz neki akt ili ugovor obvezao isplaćivati neku od naknada ili nagrada, to mora činiti bez obzira na porezni tretman. Jednako to moraju i oni kojima je ministar nametnuo obveznu primjenu kolektivnog ugovora, ovisno o sadržaju tog ugovora.

Kao i prethodnih godina, prigodne nagrade tijekom godine ukupno po osobi mogu biti 2.500 kn (božićnice, regresi, uskrsnice), dar djetetu koje je do kraja ove godine navršilo 15 godina starosti 600 kn, a dar u naravi - kupnjom dobara - 600 kn.

Stimulacija za radne rezultate neoporezivo godišnje može biti 5.000 kn, što je uvedeno prošle godine.

Potpora za novorođenče, a to je do 28 dana starosti, može biti do 10.000 kn.

Novosti od rujna, koje se i ove godine mogu koristiti u punom iznosu su: novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane zaposlenika do 5.000 kn, ili alternativno, podmirivanje stvarno nastalih troškova prehrane prema vjerodostojnoj dokumentaciji do 12.000 kn. Kod ovih mjera mogući su razni praktični izazovi, pa preporučujem oprez i pažnju.

Prvi puta poslodavci imaju mogućnost plaćati troškove smještaja svih svojih radnika, bez obzira jesu li smještaj oni ugovorili ili je radnik sam pronašao svoj podstanarski stan. Oni koji su stambeno zbrinuti, ovaj puta ostaju pomalo diskriminirani. Troškovi režija se ne mogu refundirati na teret poduzetništva. Osobno me zanima hoće li se povećati broj legalnih podstanarskih ugovora, kad ova mjera zaživi, ili će po hrvatskim navadama narasti samo broj zloupotreba, s obzirom da nije propisan limit iznosa.

Također, potpuno je nova mjera neoporezivih naknada troškova redovnih programa vrtića za djecu zaposlenika, do visine stvarnog troška. Ovdje također ne postoji vrijednosni limit, nego se nadoknađuje stvarni trošak iz vrtića koji posluju uz odobrenje nadležnog ministarstva.

Šteta što su ove mjere stupile na snagu u vrijeme kad je iseljavanje već odavno naša svakodnevica, jer prije pet i više godina su još mogle donijeti neki boljitak!

Sretno!


Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge