Iznajmljivanje turistima

Stranci koji dolaze u našu domovinu često iznose komen­tare o neobično velikim nek­retninama diljem Hrvatske. Mnoge su od njih i građene na­mjenski, kako bi se iznajmljivale turistima, ali posljednjih godina se turizam 'doselio' i u mjesta u kojima ga prije desetak godina nije bilo. Naime, i turisti dolaze iz krizom pogo­đenih ekonomija, pa je njihov odabir lokacije temeljen na ci­jeni kao primarnom faktoru. K tomu, ima i onih koji noću tra­že mir, ali žele ga provesti u luksuznijem prostoru. 

Sa željom da vas potaknem da osvijestite svoje moguće obiteljske resurse, i da se po­krenete u smjeru ovakvog oblika poduzetnog razmišljanja, ukratko ću opisati put prema iznajmljivanju soba i apartma­na turistima.

Za početak, čini mi se da bi prvi korak trebao biti dobro proučavanje pravilnika o kategorizaciji objekata. Proučite sve njegove odredbe, sučelite ih sa onime s čime raspolažete i odlučite u kojem smjeru ćete ići. Moguće je da neke njegove odredbe za pojedinu kategoriju jednostavno nikako nećete moći dostići (primjerice, zbog nedostatka prostora), ali se onda možete koncentrirati na neke druge stvari da ih kompenzirate. Čini mi se da razmišljanje treba ići u smjeru zadovoljenja potrebe gostiju, a ne inspektora koji će apartman kategorizirati.

Kad ste sobe ili apartmane uredili i opremili, u Uredu za gospodarstvo trebate registrirati ovakvu svoju djelatnost, te zatražiti kategoriziranje svog objekta. Tek kad imate ova dva rješenja, možete krenuti sa iz­najmljivanjem i oglašavanjem.

Međutim, po dobivanju rje­šenja trebate i u poreznoj up­ra­vi regulirati svoj status: upisati se u registar poreznih obveznika putem RPO obrasca, te vrlo vjerojatno zatražiti paušalno oporezivanje. To trebate uči­niti u roku od 8 dana od dobivanja rješenja o početku rada.

Paušalno oporezivanje je dostupno onima koji nisu u sustavu PDV-a, i koji ne iznaj­mljuju više od 10 soba, odnosno 20 kreveta (pomoćni se kre­veti tu ne zbrajaju). Dapače, to sam sklona i preporučiti, jer vas to oslobađa potrebe da vo­dite poslovne knjige kako biste utvrdili poslovni rezultat, za što biste vrlo vjerojatno trebali plaćati knjigovođu.

Također, na taj ćete način i boravišnu pristojbu moći pla­ćati paušalno.

Iznos poreza ovisi o broju kreveta koje iznajmljujete, te o koeficijentu koji je dodijeljen mjestu u kojem iznajmljujete: od 150 do 300 kn godišnje po krevetu. Isti su i paušalni go­dišnji iznosi za boravišne pristojbe, koje ćete također trebati plaćati.

Još ćete plaćati i članarinu turističkoj zajednici u mjestu u kojem radite, čija visina ovisi o odluci lokalne uprave.

Cijenu po kojoj ćete iznaj­m­ljivati, s druge strane, ne od­re­đuje nitko drugi nego vi sami. Stoga će u ovom dijelu biznisa najviše doći do izražaja vaša poduzetnost: kako do gos­ta do­ći, i kako mu primjereno na­platiti svoju uslugu.

Hoćete li poslovati i sa agencijama, ili samo direktno sa tu­ristima - također je isključivo vaša odluka.

Račune ćete morati izdavati, upisivati ih kronološki u evidenciju prometa, bez obzira kako i kada ste ih naplatili. Do 15. siječnja ćete poreznu up­ravu izvijestiti o svojem ukupnom prometu, a ako on bude veći od 230.000 kn - u narednoj ćete godini biti u sustavu PDV-a, te ćete morati voditi poslovne knjige. 

Dok ste u sustavu paušalnog oporezivanja, ne morate biti niti fiskalizirani.

Doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao ovakav iznajmljivač ne morate plaćati.

Ako budete poslovali pu­tem stranih agencija, ne zaboravite se informirati na koji način morate prijaviti i platiti hrvatski PDV na cijenu njihove usluge.

Da bi mogli početi, još ćete na pročelje svojeg objekta mo­rat ćete staviti standardiziranu ploču, nabavljenu od ovlašte­nog proizvođača, koja će posjetiteljima davati informaciju što iznajmljujete i kako je to kategorizirano, a koja košta ne­punih 400 kn.

Svoje goste ćete trebati upisivati u knjigu gostiju, i redov­no ih prijavljivati turističkoj zajednici.

I to je to!

Uspoređujem li ove obveze sa financijskim i drugim ob­ve­zama ostalih malih poduzetnika, doista mi se ovaj segment čini povlašten. Dok na Jadranu ne niknu naftna postrojenja, is­plati se pokušati, rekla bih!

Sretno!