Za sve slučajeve kad su neka financijska prava koja se isplaćuju na teret poduzetništva ili na teret državnog proračuna vezana uz iznose osnovica na koje se plaćaju doprinosi, jasno je da će oni koji su više plaćali imati veće naknade




Nedavno sam primijetila na društvenim mrežama inicijativu da se poveća naknada za vrijeme rodiljnog dopusta obrtnica koje su paušalno oporezovane.

Mislim da je inicijativa pokrenuta od neinformiranih osoba, pa mislim da je prilika da pišem o osnovicama za plaćanje doprinosa, iznosima za doprinose i nekim posljedicama koje slijede iz toga.

 

Obrti

Jedna od najčešće spominjanih prednosti paušalnog oporezivanja fizičkih osoba koje posluju preko obrta je upravo činjenica da se doprinosi plaćaju na manju osnovicu od obrtnika koji vode poslovne knjige.

Za paušalni obrt osnovica je 3.496,80 kn, pa ukupno mjesečno plaćaju doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u iznosu od 1.276,33 kn.

Oni koji utvrđuju stvarni dohodak u poslovnim knjigama, na osnovicu od 5.682,30 kn plaćaju mjesečno za iste doprinose iznos od 2.074,05 kn.

Dakle, ovi prvi svaki mjesec plate skoro 800 kn manje, što im se - sasvim prirodno sviđa. Kada tome dodaju male iznose paušalnog poreza kojeg plaćaju, njihova će ukupna izdvajanja u državni proračun biti najviše 15% od iznosa primitaka, a možda i manje. Naime, ako su na gornjoj granici nekog poreznog razreda, omjer davanja u odnosu na primitke bit će još više u njihovu korist.

Za obrte još postoji i opcija da vode poslovne knjige za utvrđivanje poreza na dobitak (tzv. obrtnici dobitaši) koji plaćaju na osnovicu od 9.616,20 kn, pa mjesečno u proračun za doprinose plaćaju 3.509,91 kn. Ista se osnovica primjenjuje i kad se obračunava poduzetnička plaća.

 

Samostalna stručna djelatnost - slobodno profesionalno zanimanje

Ovo su također fizičke osobe kojima nije ni omogućeno paušalno oporezivanje, a obvezna osnovica im je znatno viša: 9.616,20 kn. Zato plaćaju mjesečno 3.509,91 kn za doprinose. Obvezno vode poslovne knjige i utvrđuju dohodak. Uočavamo da su po mjesečnim davanjima za doprinose izjednačeni sa obrtnicima-dobitašima. Štoviše, ukoliko utvrđuju dobit, plaćaju doprinose na istu osnovicu.

Nije stoga čudno što takvi bježe u obrte ili u poduzeća, kad god to stvarno mogu. Nije uvijek moguće zbog posebnih propisa u pojedinim djelatnostima, o čemu sam već pisala.

 

Poduzeća

Ovdje pišem o direktorima u poduzećima, jer oni imaju drugačiji status od ostalih zaposlenika u poduzećima. Pojam ovdje podrazumijeva direktora, tj. člana uprave koji je upisan u registru trgovačkog suda, a ne one kojima je ta riječ dio naziva radnog mjesta.

Direktor koji nije nigdje zaposlen, uključivo i umirovljenik - obvezan je osobno plaćati doprinose na osnovicu 8.742,00 kn, pa je to mjesečno 3.190,83 kn. Ako je umirovljenik, s ovakvim statusom će istovremeno izgubiti pravo na isplatu mirovine.

Ako je direktor zaposlen, minimalna osnovica koja bi se trebala primjeniti za obračun njegovih doprinosa je 5.682,30 kn, što znači da su doprinosi mjesečno 2.074.,05 kn, za puno radno vrijeme.

Ukoliko za direktora u godini dana ne bude uplaćeno 12x2074,05 = 24.888,60 kn - direktor će osobno morati platiti razliku doprinosa do navedenog iznosa, po isteku godine - temeljem rješenja Porezne uprave. 

Ukoliko mu poduzeće isplaćuje veću plaću, doprinose treba platiti na puni iznos te veće bruto plaće koju mu je obračunalo.

 

Učinak osnovica na financijska prava

Za sve slučajeve kad su neka financijska prava koja se isplaćuju na teret poduzetništva ili na teret državnog proračuna vezana uz iznose osnovica na koje se plaćaju doprinosi, jasno je da će oni koji su više plaćali imati veće naknade.

Ono što prvo pada na pamet je upravo bolovanje, radi bolesti ili rodiljnog dopusta, komplikacija u trudnoći itd.: obrtnici ne mogu nikako utjecati na iznos bolovanja jer nije ni predviđeno da oni mogu svojom odlukom povećavati iznos koji odvajaju za doprinose.

Direktori u poduzećima koji su i zaposleni (nezaposleni nemaju pravo ni na kakvo bolovanje, naravno), u mjesecima koji prethode bolovanju (u slučajevima kad im je poznato da slijedi bolovanje) mogu povećati bruto plaću za rad i time utjecati na neto satnicu u 6 mjeseci koji prethode prvom danju bolovanja.

Detaljne upute bi trebao znati dati svaki knjigovođa.

 

Zaključak

Na pitanje iz naslova: kako malo plaćati, a dobivati puno - odgovor je očit: nikako!

Ono što mene zadivljuje svaki dan sve više je činjenica da poduzetnici i dalje očekuju pomoć i potporu od državnog proračuna. 

Realistima je jasno da razmjena energije u ovom odnosu ide samo u jednom smjeru.

Sretno!

Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge