Prije otprilike godinu dana pisala sam o postupku registriranja djelatnosti iznajmljivanja soba, apartmana ili kampova turistima. Zaključak je bio, i poruka čitateljima, da stave svoje raspoložive nekretnine u ovakvu upotrebu, jer je očito ta djelatnost u posebnom tretmanu.
Nakon toga uslijedila je rekordna turistička sezona, nesretne okolnosti u svijetu bi nam i ove godine mogle pogodovati, pa se vraćam temi. Možda još stignete napraviti potrebno do glavne sezone!
Vesela sam tada bila, jer sam pročitala propise i uvidjela da malome iznajmljivaču državni proračun neće uzeti veliki dio zarade. Razmjeri davanja i prometa u onih iznajmljivača koji mogu biti u sustavu paušalnog oporezivanja su takvi da o njima mi ostali poduzetnici možemo samo sanjati!
Paušalno oporezovan iznajmljivač tj. pružatelj ovih usluga u domaćinstvu, može biti onaj koji iznajmljuje do 20 kreveta ili u kamp prima do najviše 30 osoba, u što se ne zbrajaju pomoćni ležajevi, i oni koji uz to pružaju i usluge prehrane isključivo svojim gostima.
Taj paušalni porez bit će od 150 do 300 kn po krevetu, bez pomoćnih ležajeva, a plaća se kvartalno, prema rješenju Porezne uprave. Tamo se novi iznajmljivači prijavljuju sa obrascem RPO-1.
Paušalno oporezivanje moguće je do iznosa primitaka od najviše 230.000 kn, i to pod uvjetom da osoba nije u sustavu PDV-a po nekoj drugoj osnovi. Ako je, morat će voditi poslovne knjige.
Već tu vidimo bolji status nego u poduzetnika, jer njima je paušalno oporezivanje dostupno samo do iznosa primitaka od najviše 149.500 kn.
Takav iznajmljivač može i boravišnu pristojbu plaćati paušalno, a iznosi su od 150 do 300 kn po ležaju godišnje. Pri tome je zanimljivo znati da, ako registrirate iznajmljivanje do kraja srpnja, svejedno plaćate puni paušal za tu godinu. Rokovi dospijeća su formirani u tri obroka: prvi do kraja srpnja, drugi do kraja kolovoza i treći do kraja rujna.
Ako želimo izračunati koliko će iznajmljivač dati državi, uzmimo primjer onoga koji je ostvario najveći primitak za najveći broj postelja, pa ćemo doći do iznosa od samo 5%!
Uobičajeno (prosječno) poduzetnici ostaju bez najmanje 40% svojeg prometa.
I k tome takav iznajmljivač ne treba fiskalizirati račune, i ne treba ovjeravati blok računa na poreznoj upravi, nego je samo dužan izdavati račun i upisivati ga u knjigu prometa.
Zaključujem da je u doba kad je ovaj set zakona donašan udio iznajmljivanja na crno bio toliki da je zakonodavac zaključio da je bolje oporezovati malo, nego ostati bez ičega.
Čudi me samo zašto takav zaključak zakonodavac ne donosi i za ostale poduzetnike!
Ipak, reći ću i ovo: u situaciji kada sustav legalnog iznajmljivača gotovo nikako ne štiti od nelegalnog konkurenta, koji nije u stanju odreći se niti tih 5%, možda bi bilo prikladnije da se ovaj deklarira slikom simpatičnog magarčića, nego pločicom sa oznakom kategorije za 200 kn. Štoviše, i nju ovaj zločesti može bez problema kupiti, jer ga koncesionar neće pitati da predoči rješenje, već će ju samo poslati na adresu. Čemu onda koncesija?!
Ove registrirane još bih upozorila da paze kada stječu usluge iz Europske unije. Prije svega, prije samog stjecanja takve usluge, trebaju zatražiti PDV identifikacijski broj da bi bili uvršteni u VIES bazu. Potom, po isteku svakog mjeseca, trebaju zbrojiti sve usluge primljene od europskih agencija za rezervacije i oglašavanje, te ih elektronski putem sustava e-porezna prijaviti i platiti u 25% PDV-a u hrvatski državni proračun. Te usluge su, primjerice, provizije za izvršene rezervacije.
Moram li reći da onaj zločesti to ne mora, i da mu se vrlo vjerojatno neće ništa dogoditi?! O njemu sustav dakako ne zna ništa, jer sustav nije u stanju pregledati ponude sa istaknutim adresama na brojnim stranim portalima.
Bilo bi lijepo staviti u odnos zaradu tih stranih kompanija od posredovanja u smještaju u našoj državi i utržak našeg proračuna od PDV-a za te njihove usluge. Njemu po EU propisima to pripada, ali ne trudi se puno niti da ga naplati od registriranih iznajmljivača ili hotelijera, iako su svi oni predali OIB (nekakav) na te portale.
Uglavnom, iznajmljujete li i pređete li iznos primitka od 230.000 kn, tada morate ući u sustav PDV-a, morate voditi poslovne knjige i plaćati porez na dohodak ili porez na dobit. Dozvolit će vam da izaberete koji od njih želite plaćati, ali nakon toga ući ćete u jednu sasvim drugu zonu, onu o kojoj u ovoj rubrici stalno pišem, onu u kojoj ostajete bez skoro polovice svog prometa u korist sustava.
A tada ćete odjednom shvatiti kako je nama ostalim poduzetnicima, pa će i vama zasmetati oni koji se ne udostoje niti registrirati.
Crna je ekonomija maramica sa dva lica. Ljutimo se kada ostajemo bez prava iz zdravstvenog osiguranja, ali ako ovako nastavimo budimo sretni ako opstane ikakav sustav mirovinskog osiguranja!
Želim vam svima uspješnu sezonu, i puno turista!
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
