U kojem se roku iza smrti majke mora provesti ostavinska rasprava? Radi se o nasljedstvu potomaka nužnog dijela kuće koje stvara blokadu meni kao većinskom vlasniku u slučaju prodaje.
Ostavinske postupke najčešće provode javni bilježnici kao povjerenici suda. Prilikom povjeravanja predmeta na rješavanje javnom bilježniku sud određuje rok u kojemu je potrebno riješiti predmet. Ukoliko bilježnik u tom roku ne riješi predmet, dužan je sudu dostaviti očitovanje u kojem će izložiti iz kojih opravdanih razloga nije bio u mogućnosti u postavljenom roku provesti sve radnje u postupku.
Koji je rok za rješavanje predmeta u vašem slučaju ostavio sud možete utvrditi uvidom u predmet kod javnog bilježnika. Naglašavam da Zakon o nasljeđivanju, a ni Zakon o parničnom postupku, koji se posredno primjenjuje, ne propisuju točno određen vremenski rok u kojemu se mora u cijelosti provesti neki postupak, jer svaki je postupak različit i ovisi i o nekim faktorima koji nekada nisu u cijelosti pod kontrolom suda odnosno javnog bilježnika. Naravno da se u ostavinskom postupku javni bilježnici i sud moraju voditi onim osnovnim načelima koja su za takav postupak propisana, a načelo hitnosti takvog postupka je jedno od njih. Potrebno je naglasiti da nakon smrti ostavitelja nadležni matični ured sastavlja smrtovnicu, najčešće na zahtjev nekog od nasljednika te ju dostavlja sudu koji ostavinski postupak povjerava javnom bilježniku. Potom je u ostavinskom postupku potrebno utvrditi koja je imovina ostala iza ostavitelja (nekretnine, otvoreni računi u bankama, pokretnine poput automobila i sl.), a brzina prikupljanja svih podataka ne mora uvijek ovisiti samo o tijelu koje postupak vodi. Nadalje, potrebno je utvrditi je li iza ostavitelja ostala kakva oporuka ili se nasljeđuje po zakonu te tko su sve nasljednici iza ostavitelja.
Ukoliko je čitav postupak nesporan, tada se može provesti brže. No, između nasljednika može doći do spora oko ostavine, a tada se ostavinski postupak prekida, a nasljednici se upućuju u parnicu, što može značajno produljiti okončanje čitavog postupka.
Koji je rok za rješavanje predmeta u vašem slučaju ostavio sud možete utvrditi uvidom u predmet kod javnog bilježnika. Naglašavam da Zakon o nasljeđivanju, a ni Zakon o parničnom postupku, koji se posredno primjenjuje, ne propisuju točno određen vremenski rok u kojemu se mora u cijelosti provesti neki postupak, jer svaki je postupak različit i ovisi i o nekim faktorima koji nekada nisu u cijelosti pod kontrolom suda odnosno javnog bilježnika. Naravno da se u ostavinskom postupku javni bilježnici i sud moraju voditi onim osnovnim načelima koja su za takav postupak propisana, a načelo hitnosti takvog postupka je jedno od njih. Potrebno je naglasiti da nakon smrti ostavitelja nadležni matični ured sastavlja smrtovnicu, najčešće na zahtjev nekog od nasljednika te ju dostavlja sudu koji ostavinski postupak povjerava javnom bilježniku. Potom je u ostavinskom postupku potrebno utvrditi koja je imovina ostala iza ostavitelja (nekretnine, otvoreni računi u bankama, pokretnine poput automobila i sl.), a brzina prikupljanja svih podataka ne mora uvijek ovisiti samo o tijelu koje postupak vodi. Nadalje, potrebno je utvrditi je li iza ostavitelja ostala kakva oporuka ili se nasljeđuje po zakonu te tko su sve nasljednici iza ostavitelja.
Ukoliko je čitav postupak nesporan, tada se može provesti brže. No, između nasljednika može doći do spora oko ostavine, a tada se ostavinski postupak prekida, a nasljednici se upućuju u parnicu, što može značajno produljiti okončanje čitavog postupka.
Vama problem predstavljaju nužni nasljednici koji će naslijediti jedan dio nekretnine kojoj ste Vi većinski vlasnik. Napominjem da Vaše suvlasničke odnose nećete moći riješiti u ostavinskom postupku, osim ako i Vi niste jedan od nasljednika pa se ostali nasljednici svog nasljednog dijela odreknu u Vašu korist.
Nakon okončanja ostavine morat ćete provesti postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice kako biste eventualno postali jedini vlasnik i mogli sami odlučivati o sudbini nekretnine u pitanju, no to ovisi o čitavom nizu činjenica i odnosa koje uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a iz Vašeg pitanja se o istima ništa ne može zaključiti. Nekretninu, naravno, može-te i zajednički prodati. Svatko će tada zadržati onaj dio prodajne cijene koji mu pripada prema suvlasničkim omjerima.
U svakom slučaju, slobodni ste u svako doba raspolagati svojim su-vlasničkim dijelom bez obzira na druge odnose i ostale suvlasnike.
Nakon okončanja ostavine morat ćete provesti postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice kako biste eventualno postali jedini vlasnik i mogli sami odlučivati o sudbini nekretnine u pitanju, no to ovisi o čitavom nizu činjenica i odnosa koje uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a iz Vašeg pitanja se o istima ništa ne može zaključiti. Nekretninu, naravno, može-te i zajednički prodati. Svatko će tada zadržati onaj dio prodajne cijene koji mu pripada prema suvlasničkim omjerima.
U svakom slučaju, slobodni ste u svako doba raspolagati svojim su-vlasničkim dijelom bez obzira na druge odnose i ostale suvlasnike.
