Predstavnik sam neprofitne udruge koja se bavi isključivo alternativnim kulturnim djelatnostima. Godine 1988. Zagrebački performeri su dobili od društvene organizacije Žitokombinat u Zagrebu na korištenje prostore u sklopu tvornice Paromlin. Stjecajem okolnosti Zagrebački performeri su prenijeli prava korištenja prostora u navedenoj tvornici na našu udrugu 2003. godine. Možemo li mi kao neprofitna udruga koja ne stječe dobitak svojim radom već radi isključivo za opće korisne svrhe u društvu pokrenuti institut dosjelosti da bi ostali u tim prostorima jer smo pošten i neometan posjednik prostora?
Zakon o udrugama u članku 5. propisuje da udruga stječe pravnu osobnost danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u članku 1. uređuje da svaka fizička i pravna osoba može biti nositelj prava vlasništva, a i drugih stvarnih prava poput služnosti, prava građenja i sl. Članak 30. Zakona o udrugama dodatno uređuje da imovinu udruge čine novčana sredstva koja je udruga stekla uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima, novčana sredstva koja udruga stekne obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, obavljanjem djelatnosti sukladno članku 31. ovog Zakona, financiranjem programa i projekata udruge iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora, kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom, njezine nepokretne i pokretne stvari, kao i druga imovinska prava te da udruga može raspolagati svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnosti određenih statutom udruge, u skladu sa zakonom.
S obzirom na zakonske odredbe i navedeno u Vašem pitanju, osnovni uvjeti potrebni da bi uopće mogli razmatrati stjecanje prava vlasništva su ispunjeni.
Međutim, dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Ako se radi o nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, prethodno navedeni rokovi se dvostruko produljuju.
O kakvoći posjeda govori članak 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i propisuje da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Zatim, da je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. I konačno, da je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.
U konkretnoj situaciji upitno je poštenje posjeda, naime, kako i sami ističete, Vaš pravni prednik dobio je prostor na korištenje te je pravo korištenja prenio na Vas. Proizlazi da je Vaš pravni prednik, pa tako posljedično i Vaša udruga, bila svjesna činjenica da postoji jače pravo trećega na predmetnoj nekretnini i da priznaje to pravo. U slučaju spora možete očekivati da bi Vam protivna strana isticala upravo ovaj prigovor, a detaljnije se ne mogu očitovati bez uvida u kompletnu dokumentaciju koja se tiče nekretnine.
