Suprugu je došla ovrha zbog neplaćenih režija. Plaća mu je 4.500 kuna. Od plaće otplaćuje ratu kredita administrativnom zabranom u iznosu od 1.600 kuna te mu uzimaju još 300 kuna radi namirenja duga kartice. U računovodstvu mu skinu jednu trećinu plaće i uplaćuju je na nezaštićeni račun. Je li to pravilno, s obzirom da mu na ovaj način ostaje petstotinjak kuna od plaće?
Sukladno važećim odredbama Ovršnog zakona, članak 173. stavak 2., ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika.
Kako je prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2013. godini iznosila 5.634 kn, Vaš suprug ostvaruje plaću koja je manja od prosječne. Stoga bi mu od ovrhe imao biti izuzet iznos od 3.000 kn, 2/3 plaće, ako se ne radi o kojem od posebno propisanih slučajeva (zakonsko uzdržavanje i dr.) kad je od ovrhe izuzeta 1/2 plaće odnosno 2.250 kn. Obračun koji navodite nikako nije u skladu sa zakonom te bi na to trebalo upozoriti poslodavca odnosno njegovo računovodstvo.
S obzirom da je na plaću od 4.500 kn od banke ishodovao kredit koji otplaćuje u mjesečnom iznosu od 1.600 kn, poslodavac bi mu na zaštićeni račun trebao isplatiti oko 3.000 kn mjesečno. Ostali vjerovnici, koji su pokrenuli ovršne postupke nakon zaključenja kredita, svoju tražbinu mogu namiriti nakon isplate kredita odnosno na nekom drugom predmetu ovrhe, jer sukladno važećim zakonskim odredbama Vaš suprug nema slobodnih sredstava s naslova plaće na kojima bi se isti mogli namirivati.
