Mali poduzetnici sve češće posluju sa subjektima iz inozemstva. Dapače, takvima koji kupce nalaze u inozemstvu, uspjeh je puno izvjesniji nego onima koji za sve isporuke trebaju kupce naći na našem malom tržištu. Danas o nekoliko takvih situacija, jer u granicama ove rubrike nema mjesta za sve moguće slučajeve s kojima se poduzetnici susreću.

Podijelit ću isporuke na dvije glavne skupine: na isporuke dobara i na isporuke usluga. Pod dobrima smatram stvari, pri čemu za ovu temu nije važno jesu li one roba (koju je kupio radi preprodaje) ili proizvod poduzetnika.

Dakle, oni koji prodaju robu ili proizvode preko internetske trgovine, tzv. web shopa, po prirodi stvari orijentirani su širokoj skupini kupaca, pa će vrlo vjerojatno u sustav integrirati neki od servisa za kartičnu naplatu. Takvi servisi osiguravaju sigurnost za kupce i brzinu naplate za prodavatelja.

Sve kartične naplate moraju biti fiskalizirane, jednako kao i naplate u gotovini.

Ugovorom se definira hoće li prodavatelj dobiti na svoj račun valutu koja je od kupca naplaćena, ili njenu kunsku protuvrijednost. Cijene usluga takvih servisa variraju, pa je na svakom poduzetniku da usporedbom sa svojim konkretnim potrebama odabere partnera koji je u stanju isporučiti mu uslugu po prihvatljivoj cijeni.

Prednost je kartičnih naplata u mogućnosti multivalutne naplate od kupaca, te mogućnost da kupci budu i pravne i fizičke osobe iz cijelog svijeta.

Naravno, kod prodaje dobara javlja se i trošak dostave, koji je potrebno definirati unaprijed potencijalnim kupcima.

Isporučitelji usluga vrlo rijetko imaju integriran sustav kartične naplate. Ako poduzetnik posluje preko nekog servisa za povezivanje onih koji potražuju neke intelektualne usluge i onih koji ih isporučuju, kakvih je danas u svijetu veliki broj, tada se nalazi u situaciji da mu kupac može biti i privatna osoba i drugi poduzetnik, pa je dužan na to misliti kod izdavanja računa.

Najčešće takvi servisi omogućavaju naplatu putem servisa PayPal.

Drugačiji je slučaj onim poduzetnicima koji kupce svojih usluga nalaze sami. Oni najčešće dogovaraju naplatu direktno u valuti kupca na svoj multivalutni račun.

U takvim je prilikama vrlo česta situacija da već banka kupca, ona s koje on šalje novac, jedan dio iznosa zadrži za svoju proviziju, pa poduzetniku stigne priljev koji nije jednak iznosu koji je naznačen na računu, nego manji. Poduzetnici najčešće periodično te razlike otpisuju iz svojih potraživanja. Činjenica je, naime, da je kupac dao nalog za plaćanje cijelog iznosa sa računa, i da ta mala razlika neće biti naplaćena.

Nastavak priče je u naplati provizije od strane domicilne banke samog poduzetnika. Iznosi variraju po pojedinim bankama, ali obično se kreću oko iznosa od 10-tak eura čak i za male iznose deviznih prispijeća. Taj dio bit će poduzetniku trošak poslovanja, o kojemu treba voditi brigu kod planiranja poslovanja s inozemstvom.

Ima i poduzetnika koji sami nalaze kupce za svoje usluge, ali često za manje pojedinačne usluge, koje se obavljaju tek nakon naplate. Najčešći primjer koji vidim u praksi je za usluge prijevoda.

Takvim poduzetnicima je ugovaranje kartične naplate prevelik trošak, s obzirom da je fiksni iznos koji treba plaćati za pristup servisu već sam po sebi za njih prevelik. S druge strane, kupcu je u interesu da plaćanje izvrši jednostavno i da sam ne plaća velike provizije za slanje novca u inozemstvu. Dodatna je okolnost i potreba da naplata bude brzo vidljiva i poduzetniku, kako bi on uopće pristupio izvršenju usluge.

U takvim se slučajevima poduzetnici također najčešće odlučuju za naplatu putem PayPala.

Svim klijentima koji naplaćuju preko tog servisa skrećem pažnju na činjenicu da moraju osigurati da se naplata pripiše njihovoj imovini, ili primicima, na dan prispijeća naplate na taj račun, a ne tek onda kada oni prebace sredstva na hrvatski kunski ili devizni račun.

Također ih upozoravam na činjenicu da su hrvatski poduzetnici u hrvatskoj dužni naplaćivati u kunama, bez obzira na kanal naplate. Taj se propis često krši, jer ovaj servis omogućuje samo naplate u dolarima i eurima.

Stoga biste, nalazite li se u takvoj situaciji, trebali onemogućiti da se naplata od hrvatskih građana ili osobito od hrvatskih poduzetnika, izvrši putem tog servisa.

Kako ćete to postići, te hoćete li ulaziti u rizik kazne u ime ostvarenja prodaje – na vama je da odlučite. Rizik, domišljatost i spremnost su ionako dio vašeg poduzetničkog mentalnog sklopa!

Sretno!

Teme i pitanja slobodno predlažite na  Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge