S ocem, koji je nedavno umro, živjela sam posljednjih 15 godina. Oporukom mi je ostavio svoju cjelokupnu imovinu koja se sastoji od stana i manje količine novaca na računu. Imam tri sestre. Dvije se odriču nužnog dijela nasljedstva. Treća sestra, koja živi u inozemstvu, ne želi ni primiti službeni poziv za ostavinsku raspravu. Koliko puta i u kojem roku se šalje poziv na ostavinsku raspravu? Dodjeljuje li se nužni dio automatski ili ga nasljednik mora zatražiti? Ulazi li u nužni dio i stan koji je otac kupio toj sestri i u kojoj vrijednosti - stvarno plaćenom novcu  ili procijenjenoj vrijednosti stana? 

 

 
Postavili ste čitav niz zanimljivih pitanja iz područja nasljednog prava, pa ću pokušati određenim redoslijedom ponuditi Vam što konkretnije informacije u odnosu na Vaš upit. 
Dostava se u ostavinskim postupcima, prema odredbi članka 175. Zakona o nasljeđivanju, vrši po pravilima koja propisuje Zakon o parničnom postupku. Konkretno, to su članci 142. i 141. ZPP-a. Tijelo koje vodi postupak će minimalno dva puta pokušati dostavu putem preporučene pošiljke, a koja bi morala biti uručena barem osam dana prije održavanja zakazanog ročišta. Tempo zakazivanja ročišta ovisi o aktivnosti suda ili javnog bilježnika koji vodi postupak. Kada se dostava na ovaj način ne može izvršiti, najuputnije bi bilo zatražiti od tijela koje vodi postupak da donese odluku o postavljanju privremenog zastupnika za osobu kojoj se ne može izvršiti dostava jer je nasljednik nedostupan, a nema punomoćnika ili zakonskog zastupnika. Tada će, primjenom odredbe članka 218. ZN-a, biti istaknut oglas na oglasnoj ploči nadležnog suda i u Narodnim novinama, kojim će se nasljednike pozvati da se prijave sudu. Po proteku roka od šest mjeseci od ove objave, provest će se postupak na temelju dostupnih podataka i izjave privremenog zastupnika za nedostupnog nasljednika.

Glede samog nasljeđivanja, sud u pozivu na ročište za ostavinsku raspravu naznačuje nasljednicima da oporuka već postoji, traži da mu se dostave druge oporuke ako postoje te ih upozorava da moraju do donošenja rješenja o nasljeđivanju dati izjavu o odricanju od nasljedstva ili će se smatrati da žele biti nasljednici. Dakle, i dvije sestre koje Vam ne spore cijelu ostavinu koju ste stekli oporukom moraju se očitovati na samom ročištu ili putem javno ovjerovljene isprave. Za treću sestru, koja se ne očituje, smatrat će se da želi biti nasljednikom. 
Jednako tako, prema odredbama ZN-a, pravo na nužni dio nije potrebno tražiti, ono se stječe ipso iure, samim ispunjenjem pretpostavki da je netko nužni nasljednik, a Vaša sestra to jeste. Dakle, ona ne mora tražiti takvo utvrđenje i nije potrebno da pristupi na ročište za ostavinsku raspravu, jer se smatra da onaj tko ne da takvu nasljedničku izjavu o odricanju od nasljedstva želi biti nasljednik. 
 
Da bi se utvrdila vrijednost nužnog dijela odnosno eventualna povreda, potrebno je utvrditi ukupnu vrijednost ostavine prema članku 71. Zakona o nasljeđivanju. Nakon što se utvrdi ukupna vrijednost ostavine, može se utvrditi koliki je nužni nasljedni dio koji bi otpadao na nekog od nasljednika. Slijedom odredbe članka 89. stavka 4. ZN-a, nužnom nasljedniku će se u njegov nužni dio uračunati vrijednost dara koji je dobio, a uračunavanje se provodi na taj način da ostali nasljednici dobivaju iz ostavine odgovarajuću vrijednost, pa se tek nakon toga ostatak ostavine dijeli među svim nasljednicima. Ovo uračunavanje bi se, prema mom mišljenju, vršilo s obzirom na stvarno isplaćeni iznos novca koji je otac darovao Vašoj sestri.