Obrtnici sredstva
sa svojeg žiro računa uvijek mogu slobodno podizati, budući da se svaka isplata
smatra akontacijom dohotka, ukoliko neće biti drugih opravdanja za njeno
činjenje.
U našem knjigovodstvenom
servisu imamo nekoliko klijenata koji su poslovanje iz nekadašnjeg obrta
preusmjerili na jednostavni d.o.o. (j.d.o.o.).
Pri tome, su neki
zatvorili obrte, tj. brisali iz registra, a drugi ih još i dan danas imaju
otvorene.
Razlozi za ovakvo
seljenje poslovanja su različiti, i ovdje se nećemo time baviti. Takva je
mogućnost svima dostupna.
Bitno je znati da je
novoosnovano trgovačko društvo (j.d.o.o.) samostalna pravna osoba, i da je samo
preko osobe osnivača povezana sa obrtom - i to ukoliko je tako registrirano pri
Trgovačkom sudu. Niti to nije nužno.
To novo društvo ima svoju
imovinu, ili će ju steći. Ukoliko se sredstva poslovanja žele prenijeti sa
obrta u novo društvo, to treba provesti na ispravan način, od kojih je jedan i
prijenos gospodarske cjeline, u kojem je nužno prisustvo i ovjera Porezne
uprave.
Ako se to ne učini,
poduzeće može na druge načine steći sredstva poslovanja, kao i svako drugo
društvo, primjerice kupnjom.
Ukoliko obrt ostaje
otvoren, obrtnik osobno može izabrati: hoće li ostati obvezno osiguran preko
obrta, ili će sa poduzećem sklopiti ugovor o radu.
Podsjetiti ću da je u
pravnom smislu jednostavni d.o.o. izjednačen sa svakim drugim poduzećem, a da u
poreznom smislu ima neka ograničenja, sve dok rezervama ne dostigne iznos
minimalnog temeljnog kapitala propisanog za društvo sa ograničenom
odgovornošću.
Postoji nekoliko tema
koji zadaju teškoće dosadašnjem obrtniku koji sada posluje putem poduzeća, o
kojima sa svakim takvim klijentom podrobno razgovaram - jer postupci su potpuno
drugačiji.
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
Kao prvo, podsjetimo se
da je od 1.7.2013. svakom poduzetniku i obrtniku onemogućena gotovinska
naplata, ukoliko nije sposoban u realnom vremenu svoj račun fiskalizirati, tj.
isti trenutak ga prijaviti poreznoj upravi. Za to mu treba oprema: aparati i programi.
Naplate iznad 5.000 kn
moraju biti bezgotovinske, bez obzira na fiskalizaciju.
Ako to nema, sve svoje
naplate može vršiti isključivo bezgotovinski, tj. na način da mu njegovi kupci
plaćaju sa svojeg računa na njegov račun (virmanski) ili direktnom uplatom na
njegov bankovni račun.
Obrtnici sredstva sa
svojeg žiro računa uvijek mogu slobodno podizati, budući da se svaka isplata
smatra akontacijom dohotka, ukoliko neće biti drugih opravdanja za njeno
činjenje. Obrtnik će ionako porez platiti po rješenju porezne uprave, nakon
utvrđivanja njegovog cjelokupnog dohotka za to porezno razdoblje.
Međutim, budući da je
jednostavni d.o.o. samostalna pravna osoba, sredstva na žiro računu nije moguće
podizati bez ograničenja. Za svaku isplatu i uplatu na žiro račun potrebno je voditi knjigu
blagajne, a za svaku je isplatu potrebno prethodno utvrditi svrhu.
Ukoliko nema utvrđene
svrhe, opravdanje može biti još jedino isplata pozajmice, za koju je potrebno
prethodno imati potpisan ugovor između poduzeća kao zajmodavca i neke fizičke
osobe kao zajmoprimca.
Da pojasnim, neće vas
službenica u banci pitati niti jedan od spomenutih dokumenata, već će vam ona
isplatiti sredstva sa računa. Problem će nastati naknadno, u slučaju
eventualnog nadzora - koji može obračunati visoke kazne, te čak pokrenuti i
kazneni postupak za neprimjereno raspolaganje sredstvima poduzeća.
Neprimjereno se može
raspolagati i drugim sredstvima poduzeća, a ne samo novcem. Naprimjer,
korištenjem neke druge imovine u privatne svrhe - najčešće prijevoznim
sredstvima. Imajte na umu da je svako takvo korištenje primitak u naravi, za
koje je zaposleniku nužno obračunati plaću, a onomu tko nije zaposlenik
poduzeća drugi dohodak, te na takve primitke platiti sve doprinose i poreze.
Poslovanje očito nije ni
malo jednostavno i treba znati niz detalja.