Malim poduzetnicima koji posluju kroz poduzeća, a to su najčešće društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili jednostavna društva (j.d.o.o.), zarada se izračunava na drugačiji način nego obrtnicima.
Prva razlika je u tome što su oni dužni knjižiti prihode po izdavanju računa (ili točnije: prema trenutku isporuke), a rashode po primitku računa (ili vremenu nastanka) pri čemu nije važan datum njihove naplate ili plaćanja.
Od ove godine bilo je moguće zatražiti utvrđivanje dobitka prema naplaćenome, pa će samo oni koji su dobili odgovarajuće rješenje PU moći na taj način utvrđivati dobitak. Ovaj je način dostupan onima sa ukupnim prihodima manjim od 3.000.000 kn, koji i PDV plaćaju po istom načelu.
Razlika između prihoda i rashoda kod poduzeća se naziva dobitkom, a taj je oporezovan porezom po stopi od 12% i 18%. Prva se primjenjuje na one koji su imali prihode manje od 3 milijuna kuna, a druga za ostale. Dodatno, u trenutku isplate dobitka fizičkoj osobi plaća se dodatnih 12% poreza na dohodak od isplaćenog dobitka.
Stoga, otprilike 22,5% odnosno 27,84% ukupnog dobitka otići će na poreze.
Ako ste osnivač poduzeća koji u je u njemu i zaposlen, tada znate da vas vaša plaća košta i više od toga. Manje plaće opterećene su sa skoro 50% davanja, a veće i sa 60%. Ako ste i direktor, tada ste obvezni za doprinose primijeniti osnovicu od 5.030,35 kn u slučaju zaposlenosti u punom radnom vremenu.
Drugim riječima, kad si isplaćujete plaću iz svojeg poduzeća istovremeno morate na račun državnog proračuna platiti dodatni iznos koji će vam vaš knjigovođa obračunati, a koji će biti otprilike u visini gornjih postotaka. Naravno, isto se primjenjuje i za isplate ostalim zaposlenicima.
Vjerojatno se sada i vama nameće pitanje koji mi često postave poduzetnici početnici na konzultacijama: “Ako je tolika razlika, zašto ja ne bih sve isplaćivao kao dobit, čak i ono što dajem zaposlenicima?”.
Evo nekoliko razloga:
Prije svega, porezni propisi nisu jedini po kojima morate postupati.
Dužni ste poštovati i cijeli niz drugih propisa, a među njima i radno-pravne i obvezno-pravne. U prvima je definiran pojam rada i zapošljavanja, i svako angažiranje druge osobe za rad mimo ugovora o radu i prijavljivanja na mirovinsko i zdravstveno osiguranje predstavlja rad na crno.
Osobama koje ste zaposlili dužni ste obračunavati i isplaćivati plaće, zajedno sa svim davanjima za doprinose i poreze.
Osobama koje ste angažirali za obavljanje nekog djela, dužni ste isplatiti honorar, tj. drugi dohodak, te uz isplatu neto iznosa na njihov žiro račun također platiti doprinose i poreze.
Nadalje, dobit se može isplaćivati samo ako doista postoji. Zato ste prije svake isplate dobiti dužni provjeriti u svojim poslovnim knjigama ima li još na raspolaganju neisplaćene dobiti iz ranijih godina, a ako je nema dužni ste izračunati svoj poslovni rezultat do tog trenutka, te si isplatiti samo dostajući iznos akontacije dobiti i istovremeno platiti 12% poreza i o tome izvijestiti poreznu upravu. Kad dobit za tu godinu i utvrdite, trebate obračunati i te akontacije koje ste si isplaćivali.
Ako ste u prethodnim godinama ostvarili gubitke, njih prvo morate pokriti, a tek ćete si moći isplatiti razliku.
Jednostavna društva su dužna četvrtinu dobiti spremati u rezerve sve dok ne izvrše doregistriranje u d.o.o.
Ako se odlučite podizati pozajmice od svog poduzeća, ne zaboravite svaki mjesec obveznu kamatnu stopu pribrojiti prihodima svojeg poduzeća… koji će opet ići u oporezivanje.
Za male je poduzetnike ove godine porezno opterećenje ipak bitno manje, što bi trebalo dovesti do pozitivne promjene i do transfera dijela neregistriranih poduzetnika u legalno poslovanje. Takvima svaka kuna porezne obaveze najteže pada.
Mi koji opstajemo više od dvadeset godina i brojimo stotine tisuća kuna kojima smo nahranili proračunsko grotlo, sretni smo za svaku kunu koja će nam ostati na raspolaganju.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
