Prije nekoliko dana dobila sam učtivo pitanje na elektronsku adresu u kojoj me gospodin moli da mu odgovorim je li njegova situacija uopće zapošljavanje.
Naime, piše da se javio za natječaj za zapošljavanje, te da su mu nakon obavljenog razgovora tzv. poslodavci rekli da će ga zaposliti, ali da je potrebno da on otvori paušalni obrt - na koji će oni njemu isplaćivati stanoviti neto iznos.
Na kraju pisma sluti on već i odgovor, jer je čitao tekstove o temi takve vrste obrta u ovoj rubrici (tražilica će i vama pomoći).
Naravno da takva vrsta angažiranja suradnika nije uopće zapošljavanje, a u kojoj je mjeri zlonamjerna prevara i dovođenje u zabludu pokušat ću u nastavku objasniti, sa sasvim jasnom željom da informacija dođe do svakoga tko bi tako mogao nastradati.
Naime, prijedlog je ovog tzv. poslodavca da osoba koja se javila na natječaj za najjednostavnije moguće poslove, za koje ne treba niti naročito radno iskustvo niti stručna sprema - pokretanje poduzetništva!
Poduzetništvo je u ovoj državi jedno od odgovornijih zanimanja, osobito iz razloga što nema sustavne pomoći onome tko se njime bavi. Tko se odluči otvoriti obrt s danom dobivanja rješenja otvorio je mogućnost brojnih kontrola, a zaduživanje za poreze i doprinose kreće od prvog dana. Potrebno je poznavati cijeli niz propisa, ili angažiranje nekoga tko ih poznaje, jer prepuštanje vodi k novim troškovima.
Stoga mi se čini zlonamjernim poticanje na poduzetništvo onoga tko je došao tražiti posao sa skromnim odgovornostima, i k tome mu to prikazivati kao zapošljavanje.
Dakle, niti pravno niti stvarno to nije zapošljavanje, jer poslovna suradnja između dva poduzetnika (tzv. poslodavca i tzv. posloprimca/obrtnika) podliježe sasvim drugim propisima, prije svega onim o obveznim odnosima, a ne radnopravnim propisima.
Vjerojatno je tzv. poslodavcu upravo to bio i motiv. Naime, kad bi zaposlio radnika, ne samo da bi na neto plaću morao uplatiti barem još polovinu iznosa za doprinose, nego bi bio obvezan primjenjivati druge propise koji štite (makar minimalno) tog zaposlenika. Zato mu se vjerojatno učinilo jednostavnijim platiti obrtniku dogovoreni neto iznos, a taj neka iz njega podmiruje gladna usta proračunska.
Da se ovaj “posloprimac” odluči prihvatiti nemoralnu ponudu, što ga čeka?
Otvaranje obrta u uredu za gospodarstvo, pri čemu mora imati i pravnu vezu sa adresom na koju ga želi registrirati. Za mnoge podstanare ovo je nemoguća misija, jer im suglasnost stanodavac najčešće neće dati.
Prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje je obavezna i za posljedicu ima mjesečno plaćanje doprinosa od barem 1.195 kn, ili čak 1.943 kn, što ovisi o vrsti oporezivanja.
Dalje, ako propusti u roku osam dana u poreznoj upravi izričito zatražiti paušalno oporezivanje, mora voditi poslovne knjige i utvrditi svoj dohodak, te po isteku godine podnijeti prijavu za plaćanje poreza, kojeg treba i uplatiti do kraja veljače, jer već od ožujka se na njega obračunava kamata. Jednako kao što se ista obračunava i za nepravodobno uplaćene doprinose, a ovrhe za naplatu poreznih dugova poreznici redovno pokreću. Naravno, i računovodstvene usluge koštaju.
Za sve ostalo, i za podrobnije objašnjenje ovih nekoliko navoda upućujem na ranije članke u ovoj rubrici.
Za kraj još ću podsjetiti na dodatnu okolnost s postojećim ovrhama koje posloprimac/obrtnik ima: žiro račun obrta je u potpunosti podložan naplati ranijih ovrha, a također je i eventualni tekući račun koji osoba ima u potpunosti podložan naplatama ovrha koje mogu nastati u vezi poreznog duga obrta.
S druge strane, tekući račun pravog posloprimca angažiranog ugovorom o radu, može se zaštiti za dvije trećine svake plaće.
Gospodin koji se meni obratio, polovinu iznosa kojeg bi dobio (tko zna kad) na žiro račun, morao bi uplatiti u državni proračun, i to čak i ako mu cijeli iznos ode na podmirenje stare privatne ovrhe.
Vremena su teška, ljudi željnih posla je puno, a poslodavaca je malo. To ipak ne smije biti opravdanje za ovakva ponašanja onih nekoliko koji zapošljavaju. Zar im nije dovoljno posredovanje agencija za zapošljavanje?! Radnici zaposleni tako imaju manja radna prava, ali ipak su još u statusu zaposlenika.
Pamet u glavu, i sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
