Doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje svaki će od ortaka plaćati u punom iznosu od oko 1.800 kn mjesečno, što se često previdi jer budući 'kompanjoni' krivo predvide da će i to dijeliti.


Danas ću se ponovo osvrnuti na mogućnost zajed­ničkog poslovanja više fi­zičkih osoba, tj. ortaštvo.

Kada upotrebljavamo ovu riječ, većini je prva asocija­cija poslovanje sa svrhom ostvarivanja zarade, a kada upo­trijebimo riječ 'udruživanje' mnogi će pomisliti da se poduzetnici udružuju kroz udrugu. Ipak, udruge nemaju uopće poduzetnički karakter, iako se i time mogu baviti.

Dvije ili više fizičkih oso­ba mogu se pravno udružiti radi supoduzetništva na više načina:
Prvi je način da sklope ortački ugovor i otvore za­jednički obrt.

Ukupno ostvaren dohodak takvog obrta se dijeli na ortake, a nakon toga se za svakog od njih izračunava iznos poreza, jer on ovisi o svim ukupnim vrstama do­hodaka za svaku osobu po­jedinačno.

Doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje sva­­ki će od ortaka plaćati u pu­nom iznosu od oko 1.800 kn mjesečno, što se često pre­vidi jer budući 'kompanjoni' krivo predvide da će i to dijeliti.

Ako je jedan ortak za­poslen, tada doprinose neće plaćati tijekom godine, već će na svoj udio u dohotku obrta platiti 35% doprinosa, i to po isteku poslovne godine i na temelju rješenja porezne uprave. Hoće li to biti više ili manje od drugih ortaka, ovisi o visini tog dohotka, jer iznos nije fiksni. Ostala op­terećenja obrta se dijele, jer ona predstavljaju izdatak obrta u trenutku plaćanja.

Druga je mogućnost da ortaci sklope društveni ugo­vor i osnuju poduzeće. Oni će u njemu biti osnivači, jer samo njima pripada udio u dobitku poduzeća. 
Direktorima to ne pripada. Njima pripada naknada za upravljanje - kao plaća, ili kao drugi dohodak.

Ako je ortaka dva ili tri, imaju mogućnost otvoriti i jednostavno društvo (j.d.o.o.), a ako ih je više morat će otvoriti d.o.o. ili neki drugi oblik poduzeća. 
Spomenutim društvenim ugovorom definirat će ortaci osnovne odrednice novog poduzeća, kao što je naziv, sjedište, djelatnosti i tsl., ali i svoje međusobne odnose, visinu pojedinačnih osni­vačkih uloga, diobu dobitka i td. Među osnivačima mogu biti i pravne osobe (primjerice, druga poduzeća).

Za poslovanje poduzeća neće odgovarati niti jedan od ortaka, ako nije član uprave.

Dakle, ortakluk na način da jedan bude osnivač po­duzeća, a drugi direktor - nije uopće ortakluk! U ovoj kombinaciji prvome pripada samo zarada, a drugome sa­mo odgovornost.

Treća je mogućnost: ot­varanje zadruge. Za njeno pokretanje treba biti najmanje sedam osnivača, a kasnije može primati još za­drugara. Među njenim os­nivačima također mogu biti i pravne osobe.

Porezna pozicija same zadruge će biti najviše nalik poduzeću, a nakon što plati porez na dobitak, zadruga svoj dobitak dijeli zadrugarima. 

Ako je zadrugar pravna osoba - to će joj biti prihod, a ako je fizička - to će joj biti dohodak. Da skratim priču, slijede vjerojatni dodatni porezi...

I za kraj, ostaje nam za spomenuti udruge. One se osnivaju radi zadovoljenja neke potrebe svojih članova ili društva, a ukoliko u po­pisu djelatnosti imaju i neku gospodarsku, od lis­topada će o tome saznati poreznici odmah, po služ­benoj duž­nosti, pa će onda procijeniti je li ta udruga prijetnja ostalima na tržištu i hoće li ostvarivati dobit. Ako procijene da hoće, ta će udruga morati voditi pos­lovne knjige kao poduzeće i plaćati porez.

Time se udruge dijelom izdvajaju iz dosadašnjeg po­reznog raja.

Ipak, domišljati već znaju kako će im udruga biti paravan iza kojega će udarati konkurenciju malom podu­zetništvu. 

No, njega država ne štiti! Ona samo pazi da se ne okr­nji državi proračun, i za­nemaruje činjenicu tko ga uopće puni. O toj temi bolje da niti ne započnem!

Sretno!

Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge