Obrtnik se smatra zaposlenom osobom od početka rada obrta, iako postoji i mogućnost da osoba koja je negdje zaposlena paralelno ima i obrt. Osnivači poduzeća ne moraju u njemu biti zaposleni

 

Danas sam poželjela podsjetiti na osnovne karakteristike pojedinih oblika poduzetništva prikladnih za malo poduzetništvo.

Osobnost

Obrtnici i samostalne stručne djelatnosti posluju kao fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost(i) za koje su registrirani, a poduzeća su pravne osobe odvojene od osobnosti svojih osnivača i direktora.

Temeljni kapital

Fizičke osobe ga nemaju, a pravne da. Za d.o.o. minimalni temeljni kapital je 20.000 kn, a za j.d.o.o. to je 10 kn.

Trošak otvaranja

Za obrte je par stotina kuna, za j.d.o.o. je oko 800 kn, a za d.o.o. do 3.500 kn;

Postupak otvaranja

Obrt se može registrirati preko sustava e-građani, na servisu Hitro i u nadležnom uredu za gospodarstvo. Poduzeća se registriraju na trgovačkim sudovima, postupak započinje u javnobilježničkim uredima, a očekujemo i mogućnost on-line osnivanja.

Odgovornost za poslovanje

Obrtnik odgovara cijelom svojom imovinom, dok poduzeće odgovara do visine temeljnog kapitala. Ipak, direktor poduzeća odgovara cijelom svojom imovinom za upravljanje poduzećem.

Kvalifikacija

Obrti, ovisno o djelatnosti, mogu biti vezani kvalifikacijom obrtnika. U takvim slučajevima početak rada se upisuje kad je uvjet ispunjen. Poduzeće registrira djelatnosti kao preduvjet budućeg obavljanja, a ostalo se rješava kod stvarnog pokretanja poslovanja pojedine djelatnosti.

Više djelatnosti

Obrti i poduzeća mogu imati registrirano više djelatnosti, dok samostalne stručne djelatnosti obavljaju onu djelatnost za koju je nositelj kvalificiran, primjerice psiholozi, sudski vještaci, odvjetnici, sportski treneri i sl.

Partnerstvo

Obrtnici partnerstvo rješavaju kroz zajednički obrt, osnivači poduzeća kroz osnivačke uloge, čiji omjer određuje i udio u raspodjeli dobiti.

Porez na rezultat poslovanja

Obrti plaćaju porez na dohodak, dok poduzeća plaćaju porez na dobit. O detaljima pojmova i sustavu poreza detaljno je više puta pisano.

Paušalno oporezivanje

Dostupno samo obrtnicima koji ostvaruju uvjet primitaka manjih od 300.000 kn i koji su to zatražili.

Porez na dodanu vrijednost

Ni jedan subjekt ne mora u sustavu PDV-a biti dok ne ostvari uvjet: isporuke veće od 300.000 kn u datoj poslovnoj godini. U takvom slučaju u PDV ulazi od početka mjeseca koji slijedi. Ako u sustav uđe po želji, svaki poslovni subjekt u njemu mora biti minimalno tri godine.

Raspolaganje novcem sa računa poduzetništva

Obrtnici slobodno raspolažu novcem, dok osnivači i direktori poduzeća za to moraju imati opravdanu svrhu.

Obavezno zapošljavanje vlasnika

Obrtnik se smatra zaposlenom osobom od početka rada obrta, iako postoji i mogućnost da osoba koja je negdje zaposlena paralelno ima i obrt. Osnivači poduzeća ne moraju u njemu biti zaposleni.

Direktori

Obrti nemaju direktora, jer sam obrtnik odgovara za poslovanje obrta. U poduzećima, osoba koja je direktor mora dobro proučiti svoj status, jer su propisane minimalne osnovice za doprinose, koje samo u određenim uvjetima idu na teret poduzeća.

Zapošljavanje i angažiranje honorarnih suradnika

Svi poslovni subjekti mogu biti poslodavci te sklapati ugovore o djelu za honorare.

Obavezno izdavanje računa

Svi poduzetnici dužni su izdavati račune, a ukoliko ih naplaćuju gotovinski ili karticama, iste moraju i fiskalizirati.

Poslovanje s inozemstvom

Svi subjekti mogu poslovati s inozemstvom, ali u slučaju fizičkog poslovanja u drugoj državi, osim hrvatskih propisa moraju poštovati i propise države u kojoj posluju.

Sretno!

 

Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge