Paušalno oporezivanje je velika prednost i olakšanje svima kojima je dostupno.
Paušalno oporezivanje dostupno je obrtnicima, te onima koji obavljaju domaću radinost i sporedno zanimanje, a poduzećima nije.
Kao što je već u ovoj rubrici ranije podrobno opisano, radi se o načinu plaćanja samo jedne vrste poreznog davanja: poreza na dohodak. Ne primjenjuje se nikakvim automatizmom, nego isključivo na pravodoban zahtjev poreznog obveznika, te ukoliko su ispunjeni uvjeti na njegovoj strani: da prošlogodišnji primici nisu bili veći od 149.500 kn, da obveznik nije u sustavu PDV-a, da nema izdvojenih pogona izvan sjedišta i da se ne bavi ugostiteljstvom ili trgovinom.
Kada ste, nakon svog zahtjeva, dobili rješenje da ste paušalno oporezovani porezom na dohodak, to će značiti da ne morate voditi knjigu primitaka i izdataka, kako bi se utvrdio dohodak kao razlika.
Ono što trebate voditi je knjiga prometa u koju kronološki dnevno uvodite svoj ukupni promet. Taj dio obično svi znaju voditi sami. Iz te knjige se po isteku godine izvode podaci u dokument naziva “godišnje izvješće i ostvarenim primicima”, koji predajete najkasnije do 15. siječnja u poreznu upravu.
Postoje, međutim, i dokumenti i izvještaji koje takvi obrtnici najčešće ne znaju izraditi, pa ipak za njih angažiraju knjigovođe.
Ukoliko obrtnik sebi isplaćuje dnevnice, naknade drugih putnih troškova, naknade za tzv. loko vožnju, božićnice, regrese i slično, dužan je o tome izvijestiti na obrascu JOPPD najkasnije 15 dana od isteka mjeseca u kojem je bila takva isplata.
Netko će možda dati primjedbu da je nepotrebno ovako oporezovanome uopće raditi putne naloge. Ja se ne bih složila iz više razloga: prije svega, putni nalog ne služi samo u porezne svrhe, već je i vjerodostojni dokument o činjenici službenog putovanja, a u životu je moguć niz situacija kada je baš to potrebno, primjerice u slučaju nezgoda, ili još gore - ozljeda na radu. Osim toga, u slučaju da paušalno oporezovani tijekom godine premaši limit primitaka i stoga bude morao utvrditi svoj dohodak, to će moći učiniti samo ako ima vjerodostojne račune za svoje izdatke, a među njima su i putni troškovi.
I paušalno oporezovan obveznik može imati zaposlenike, pa je izvještaj o njihovim plaćama, obračunatim ili isplaćenim, dužan podnositi na dan obračuna ili isplate, također na JOPPD obrascu. Ako njima daje neoporezive isplate - postupa isto kao kad ih daje sebi osobno.
Ako obveznik stječe dobra ili usluge za potrebe svog obrta ili djelatnosti iz zemalja izvan EU, na njih treba obračunati i platiti PDV, u čemu mu je dobrodošla stručna pomoć.
Ako isporučuje ili stječe u EU, tada je dužan biti u VIES bazi, te podnositi mjesečne izvještaje o isporukama i stjecanjima i to isključivo putem aplikacije E-porezna za koju mora imati certifikat za korištenje.
O VIES bazi pisano je više u ranijim tekstovima, i sve se primjenjuje i na paušalno oporezovane.
Također, forma računa koju je dužan pisati u slučaju da posluje sa poduzetnicima izvan Hrvatske je drugačija od računa iz bloka ovjerenog na poreznoj upravi - kakve uobičajeno izdaje i kakvi se smatraju fiskaliziranima, u njegovom (njenom) slučaju, pa je potrebno obratiti pažnju.
Paušalno oporezivanje jeste velika prednost i olakšanje svima kojima je dostupno. Odnos poreza i primitaka bude najčešće prilično povoljniji nego u slučaju utvrđivanja dohotka, a također je iznos doprinosa za mirovinsko i zdravstveno niži nego onima koji vode poslovne knjige.
Naravno, oni sa izrazito niskim primicima ne moraju naći u svemu ovome neku računicu, isto kao ni oni koji posluju sa značajnim gubitkom.
Odluku je u svakom slučaju potrebno donijeti unaprijed, na osnovu pretpostavki, jer unatrag se ovakvo oporezivanje ne može zatražiti.
Sretno!
