Zakon o udrugama koji se intenzivno najavljivao i na čiji je tekst neprofitni sektor burno reagirao u jesen 2013., za sada nije donesen. Nije se dogodila niti najavljivana promjena u kvaliteti propisa koji određuje financijsko poslovanje udruga, pa to i dalje propisuje uredba (koja nema kaznenih odredbi).


Tijekom cijele prošle godine nestrpljivo smo čekali nove propise o poslovanju udruga. Najavljivale su se radikalne promjene u propisima koje uređuju njihovo financijsko poslovanje, ali i samog zakona o udrugama.

Ipak, buduće da se u neprofitni sektor ubrajaju i ‘osjetljiviji’ oblici organiziranja kao što su političke stranke, očito se nije stvorila dovoljna kritična masa za tako nešto!
Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija je, doduše, izmijenjena i dopunjena, ali o značaju tih promjena prosudite sami. Napominjem da se u članku osvrćem na one izmjene koje mogu imati nekakvog utjecaja na one koji organiziraju malo poduzetništvo putem udruga.

Povećan je iznos koji služi za razvrstavanje dugotrajne nefinancijske imovine sa 2.000 kn na 3.500 kn, pa je sada isti granični iznos kao i za poduzeća i obrtnike. Dakle, kad nabavite računalo (koje se danas lako nađe za iznos manji od 3.500 kn, njegovu vrijednost možete jednokratno otpisati i nećete ga više morati voditi u popisu i amortizirati ga tijekom godina.
Potpuna je novost posebno praćene prihoda i rashoda koje neprofitne organizacije ostvaruju sa povezanim neprofitnim organizacijama. Tu se ubrajaju tekući i/ili kapitalni prijenosi koje ta organizacija ima od drugih organizacija s kojima je povezana osnivačkim, odnosno drugim općim aktima. Takvi će sada morati biti istaknuti na posebnom razredu računskog plana, i na financijskim izvješćima.

Malim će udrugama posebno na ruku ići izmjena članka 71, koji je povećao prag za obvezno vođenje dvojnog knjigovodstva. Obveza takvog vođenja je ostala za prve tri godine poslovanja udruge, ali nakon toga udruga može prijeći na jednostavno knjigovodstvo primjenom načela blagajne, ukoliko su njezini prihodi i imovina u te tri godine bili manji od 230.000 kn, umjesto dosadašnjih 100.000 kn.

Naravno, čim jedan od tih uvjeta bude ispunjen u određenoj godini poslovanja, dvojno knjigovodstvo na propisanom računskom planu(drugačijem od onog za poduzeća) ponovo se mora uspostaviti.

Našim klijentima obično savjetujem da uvijek vodimo dvojno knjigovodstvo, iz razloga što je tako lakše pratiti poslovanje, te imovinu i obveze udruge. Naime, kod svakog novog početka dvojnog knjigovodstva potrebno je ustanoviti početnu bilancu, a oni koji upravljaju dokumentima udruge često nemaju veliku disciplinu u njihovom prikupljanju, pa se sve prelomi na onoj osobi koja je odgovorna u vrijeme kada se sastavlja ta početna bilanca, a koja mora napraviti inventuru.

Zakon o udrugama koji se intenzivno najavljivao i na čiji je tekst neprofitni sektor burno reagirao u jesen 2013., za sada nije donesen. Nije se dogodila niti najavljivana promjena u kvaliteti propisa koji određuje financijsko poslovanje udruga, pa to i dalje propisuje uredba (koja nema kaznenih odredbi).
Zaključak je mojih klijenata da bilo i vrijeme da se jednom i mali okoriste od onoga što su veliki skrojili za sebe. Dok traje, traje!
O svemu će više znati vaši knjigovođe.

Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge