Vrlo često se poduzetništvom nastavljaju baviti one osobe koje su kroz poduzetništvo i ostvarile pravo na mirovinu
Raznoliki su razlozi koji nagone umirovljene osobe da registriraju poduzetništvo, od kojih visina mirovina nije najvažniji. Od ove godine su i neki propisi promijenjeni, pa je red da se ponovo posvetim ovoj temi.
Vrlo često se poduzetništvom nastavljaju baviti one osobe koje su kroz poduzetništvo i ostvarile pravo na mirovinu.
Kroz domaću radinost i kao sporedno zanimanje mogu se obavljati iste djelatnosti kao i kroz registrirani obrt, s tim da je ograničen iznos primitaka koje se tako može ostvariti na oko 80 tisuća kuna godišnje. Pogodnost je i u tome što umirovljenik bez zapreke prima ostvarenu mirovinu.
Ako zadrži obrt registriran na svoje ime, umirovljenik neće ostvariti isplatu mirovine. Stoga treba prethodno obrt prenijeti na drugu osobu, te ne smije biti ni ortak.
Dakle, osoba koja je ostvarila pravo na mirovinu i koja želi primati mirovinu, ne može biti obrtnik nego se može zadovoljiti znatno manjim obimom poslovanja kroz domaću radinost ili prenijeti obrt na drugu osobu i u njemu se eventualno zaposliti u nepunom radnom vremenu. S obzirom da dohodak u obrtu pripada isključivo obrtniku i ne dijeli se sa zaposlenicima, ovo nije opcija prikladna za pravo bavljenje poduzetništvom, već se najčešće koristi za prijenos poslovanja na novu generaciju unutar obitelji.
Osoba koja je član društva kapitala (d.o.o. i j.d.o.o.) kao jedina ili kao suosnivač poduzeća, samom tom činjenicom nema prepreka za ostvarivanje prava na mirovinu. Dapače, može biti osnivač u više poduzeća.
Ono što joj može predstavljati prepreku je neko od drugih mogućih statusa u poduzeću koje može paralelno postojati.
Ako je umirovljenik istovremeno i kao direktor upisan u registru Trgovačkog suda, neće primati mirovinu u slučaju da nije istovremeno i zaposlen u nepunom radnom vremenu.
Uočite da u ovom slučaju postoje dvije bitne okolnosti: direktor-umirovljenik koji nije zaposlen ne samo da neće ostvariti isplatu mirovine, nego će biti obvezan osobno plaćati doprinose na osnovicu prosječne plaće, što je trenutno oko 3.080 kn doprinosa mjesečno.
Drugo, direktor-umirovljenik ne mora nužno biti zaposlen u nepunom radnom vremenu u poduzeću u kojem je direktor ili osnivač, nego bilo gdje.
Dakle, ako ste i prije mirovine bili poduzetnik, osnivač možete ostati i dalje, a direktor po gore opisanim uvjetima.
Ne želite li imati problema sa pozicijom direktora i brige oko doprinosa, odreknite se te funkcije. Želite li ipak i dalje obavljati funkcije slične direktorskim, možete biti prokurista. Ovo ovlaštenje se upisuje u registar Trgovačkog suda i omogućuje vam da obavljate radnje kao i direktor, osim potpisivanja odluke o likvidaciji poduzeća. Upozoravam da direktor mora postojati i da njegovo ovlaštenje i odgovornost nisu derogirani, pa to može biti netko drugi.
Prokurista koji nije zaposlenik se ne smatra zaposlenikom i ne smije obavljati nesamostalni rad za kakav se sklapa ugovor o radu. Kao takav može eventualno primati naknadu u obliku drugog dohotka, tj. honorara.
Rekla bih da je poduzetništvo umirovljenicima znatno olakšano novim propisima, jer ono što su prije morali spretno izbjegavati, danas je postalo nužni uvjet da mogu primati mirovinu dok su poduzetnici. Dodatno, iz naplatne ili nenaplatne usluge mogu biti serijski direktori u više poduzeća i tako spašavati mlađe osobe od direktorske osnovice za plaćanje doprinosa koja je uvedena ove godine.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici:Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
